Latinski jezik/Lekcija/treća
|
Incipias! |
|
Dijalog - Dialogus
[uredi]...
- Marcus: Ave, Iulia! Mihi nomen est Marcus. Quid est hodie?
- Iulia: Ave, Marce. Hodie est dies decima septima Octobris.
- Marcus: Gratias multas ago. Mihi dies natalis in die Veneris est.
- Iulia: Felix dies natalis tibi esto!
- Marcus: Gratias tibi ago. Quot annos nata es?
- Iulia: Viginti annos nata sum.
- Marcus: Vale, Iulia.
- Iulia: Vale!
...
Riječi i fraze
[uredi]|
Latinski rječnik • treća lekcija
| ||
|---|---|---|
| Latine | Croatice | |
| Quid est hodie? | Koji je danas datum? | |
| Gratias (multas) ago. | (puno) hvala | |
| Felix dies natalis tibi esto. | Sretan ti rođendan. | |
| Quot annos nata es? | Koliko imaš godina? | |
| hodie | danas | |
| gratia, -ae, f. | zahvalnost | |
| multus, 3 | mnogi | |
| ago, 3. egi, actum | raditi, činiti | |
| felix, -icis | sretan | |
| dies, -ei, m./f. | dan | |
| natalis, -e | rođen | |
| dies natalis, diei natalis, m. | rođendan | |
| quot | koliko | |
| annus, -i, m. | godina | |
| natus, 3 | rođen | |
- Komentar
- neke se fraze mogu reći na dva ili čak više načina:
- Quot annos natus/nata est? i Qout annos habes? - Koliko imaš godina?
- Natus se koristi kada se govori osobi muškog spola, a nata kada se govori osobi ženskog spola
- Felix dies natalis tibi esto!, Felix dies natalis tibi sit!, Felicem diem natalem habeas!, Tibi diem natalem felicem exopto! (Sretan ti rođendan, Želim ti sretan rođendan)
- Quot annos natus/nata est? i Qout annos habes? - Koliko imaš godina?
Glavni brojevi - Numeralia cardinalia
[uredi]|
1 unus |
4 quattuor |
7 septem |
10 decem |
|
11 undecim |
14 quattuordecim |
17 septendecim |
20 viginti |
|
30 triginta |
60 sexaginta |
90 nonaginta |
300 trecenti |
|
600 sescenti |
900 nongenti |
- Komentari
- brojevi unus, duo i tres se dekliniraju, kao i u hrvatskom jeziku
- dekliniraju se i brojevi od 200 do 900 te množina od tisuću, milia
- brojevi od 200 do 900 se dekliniraju kao pridjevi; imaju samo množinu
- brojevi kojima je znamenka jedinica 8 ili 9 se tvore drugačije: odbijanjem dva, odnosno jedan od desetice, pa je tako 18 duodeviginti (doslovno: dva do dvadeset), 19 undeviginti (jedan do dvadeset), 38 (duodequadraginta), 59 (undesexaginta)...
- složeni brojevi (21-27,31-37...) se mogu tvoriti na dva načina:
- 1: da se, kao i u hrvatskom, prvo kaže znamenka desetica, a potom jedinica: viginti unus (dvadeset jedan), viginti duo (dvadeset dva)... [ALI! Pazi na brojeve 28, 29]
- 2: da se prvo kaže znamenka jedinica, a potom se dodaje veznik et (i) te znamenka desetica: unus et viginti (dvadeset jedan), duo et viginti
- složeni brojevi (veći od 100) se tvore kao gore opisan prvi način (tj. tako da se na prvom jestu stavi veći broj, a za njim slijede manji): centum (et) unus (sto jedan, sto i jedan), centum (et) tres (sto tri), centum (et) duodeviginti (sto osamnaest);
- 2657 - duo milia sescenti quinquaginta septem
- 1496 - mille quadringenti nonaginta sex
Deklinacija sklonjivih glavnih brojeva/Declinatio numeralium declinabilium cardinalium
[uredi]
|
|
|
|
| Padež/Rod | m | f | n |
|---|---|---|---|
| N | ducenti | ducentae | ducenta |
| G | ducentorum | ducentarum | ducentorum |
| D | ducentis | ducentis | ducentis |
| A | ducentos | ducentas | ducenta |
| Ab | ducentis | ducentis | ducentis |
- kada spajamo broj i imenicu, imenica će biti u onom padežu u kojem bi bila da nema broja:
Habeo decem amicos. - Imam 10 prijatelja.
- složeni brojevi koji sadrže unus (npr. 21,31...) također dolaze uz imenicu u množini:
triginta una amicae - trideset jedna prijateljica (kod nas je jednina)
- milia, -ium, n. je imenica (pluralia tantum - imenice koje imaju samo množinu) uz koju imenice dolaze u genitivu: Docebam tria milia discipulorum. - Poučavah (poučavao sam) 3000 učenika.
Kalendar - Fasti
[uredi]Rimski se datum tvori na drugačiji način. Pri određivanju datuma bitne su: Kalende (Kalendae, -arum, f. - K., Kal.), None (Nonae, -arum, f. - N.) i Ide (Idus, -uum, f. - Id.).
Kalende su prvi dan svakog mjeseca. None su u ožujku, svibnju, srpnju i listopadu sedmi dan, a u ostalim mjesecima su peti dan. Tako su i Ide u ožujku, svibnju, srpnju i listopadu petnaesti, a u svim ostalim mjesecima trinaesti dan.
Navedeni dani (Kalende, None i Ide) se nazivaju stalnim danima. Oni se izriču ablativom:
Kalendis Ianuariis - 1. siječnja
Nonis Septembribus - 5. rujna
Idibus Martiis - 15. ožujka
Ime mjeseca je pridjev te se piše velikim slovom. A evo naziva svih mjeseca:
| Mjesec (latinski) | Prijevod |
|---|---|
| Ianuarius, -ii, m. | siječanj |
| Februarius, -ii, m. | veljača |
| Martius, -ii, m. | ožujak |
| Aprilis, -is, m. | travanj |
| Maius, -ii, m. | svibanj |
| Iunius, -ii, m. | lipanj |
| Iulius, -ii, m. | srpanj |
| Augustus, -i, m. | kolovoz |
| September, -bris, m. | rujan |
| October, -bris, m. | listopad |
| November, -bris, m. | studeni |
| December, -bris, m. | prosinac |
Ako je neki dan prije stalnog dana, tada se koristi pridie koji dolazi s akuzativom.
pridie Kalendas Ianuarias - 31. prosinca
pridie Nonas Septembres - 4. rujna
pridie Idus Martias - 14. ožujka
Svi se ostali dani određuju brojanjem unaprijed sve do najbližeg stalnog dana uključući i stalni dan i dan kojeg treba odrediti. Npr. 3. travnja. Dakle, brojimo prema napred, 3, 4, i 5 (None). To su tri broja, tj. dana. Koristit ćemo izraz ante diem koji dolazi s akuzativom, a broj ćemo također staviti u akuzativ. Pa će navedeni datum u rimskom obliku biti ante diem tertium Nonas Apriles što se može skratiti u a.d. III. N. Apriles (Apr.). Iz ovoga svega može se izvući formula koja glasi: (broj stalnog dana + 1) - broj dana od kojeg brojimo prema napred. Primjena ove formule na gore zadani zadatak bio bi: (5 + 1) - 3 = 6 - 3 = 3. Da smo uzeli neki drugi dan, npr. 2. travnja, tada bi bilo ovako: (5 + 1) - 2 = 6 - 2 = 4. Provjerimo: 2, 3, 4, i 5. To je četiri broja. I to je točno riješenje, dakle, formula je točna. Uzmimo još jedan primjer: 28. travnja. Najbliži mu je 1. svibnja, ali to ne možemo izračunati. Zbog toga se kod Kalendi broju dana u navedenom mjesecu (kod nas je to travanj) se doda 2, a potom oduzme broj dana. Dakle, (30 + 2) - 28 = 32 - 28 = 4. I to je točno: 28, 29, 30 i 1. Dakle, rješenje je 4. Formula je točna.
Pretvaranje iz rimskog na suvremeni način se također može opisati formulom: (broj stalnog dana + 1) - redni broj. Primjer a.d. VI. Id. Ianuarias. Radi se o Idama, koje su u siječnju 13 dan. Pa:(13 + 1) - 6 = 8. To je dakle, 8. siječnja. Kod Kalendi opet treba dodati 2. Primjer: a.d. VI. K. Iunias: mjesec prije lipnja je svibanj. Svibanj ima 31 dan: (31 + 2) - 6 = 27. To je 27. svibnja. Kako biste se uvjerili, provjerimo oba primjera. Sada trebamo brojati unatrag; šest dana unatrag od siječanjskih Ida, tj. od 13. siječnja: 13, 12, 11, 10, 9 i 8. I rješenje je točno. Provjerimo drugi primjer: šest dana unatrag od lipnja: 1, 31, 30, 29, 28 i 27. Dakle, rješenje je točno. Ponovio obje formule još jednom:
iz suvremenog u rimski: (broj stalnog dana + 1) - broj dana od kojeg brojimo prema napred
za Kalende: (broj stalnog dana + 2) - broj dana od kojeg brojimo prema napred
iz rimskog u suvremeni: (broj stalnog dana + 1) - redni broj
za Kalende: (broj stalnog dana + 2) - redni broj
Prijestupnih godina rimljani su veljači dodavali jedan dan, ali ga nisu dodavali kao mi, nego su iza 24. dana mjeseca veljače imali jedan dan, a nakon njega bi tek došao 25. Taj se dan označavao s bis, pa bi to izgledalo ovako:
- ante diem sextum Kalendas Martias - 24. veljače
- ante diem bis sextum Kalendas Martias - 25. veljače
- ante diem quintum Kalendas Martias - 26. veljače
- pridie Kalendas Martias - 29. veljače
Ovi zapisi ovise o godini. Ako je godina prijestupna, tada izraz pridie Kalendas Martias ustvari znači 29. dan mjeseca veljače, a ako nije, onda označava 28. Dovodi nas do zaključka: ako je godina prijestupna, tada se datumi od a.d. V. K. Mar. (od 25.) do pridie K. Mar. (do 29.) uvećaju za jedan. A ako ne, tada ostaju jednaki!
Godine se izriču rednim brojevima. O rednim će brojevima biti govora u jednoj od sljedećih lekcija.
Gramatika - Grammatica
[uredi]Glagoli - 3. konjugacija/Verba - III. coniugatio
[uredi]Infinitiv u drugoj konjugaciji završava na '–ere'. U infinitivu ovo je e kratko. Kod određivanje osnove kod ove je deklinacije malo drugačije. Do sada ste naučili glagole prve i druge konjugacije. Glagoli se treće konjugacije dijele na dvije:
- glagoli konsonantske osnove
- glagoli i osnove
Glagolima konsonantske osnove, kako im i ime kaže, osnova završava suglasnikom, konsonantom, zatvornikom. Glagoli I osnove su u konjugaciji vrlo slični glagolima četvrte konjugacije. Glagoli I osnove u prezentu uvijek završavaju na -io. U ovoj lekciji ćemo naučiti kako se glagoli treće konsonantske konjugacije konjugiraju u prezentu:
|
|
- Komentari
- prezentska osnova ovakvih glagola završava konsonantom; zbog toga se umeće -i, a u trećem licu množine dobivaju -u, kao i glagoli četvrte konjugacije
- glagoli ove konjugacije uglavnom su nepravilni
Evo konjugacije glagola treće konjugacije I - osnove. Usporedite ih s konjugacijom glagola četvrte konjugacije.
|
|
- Komentar
- kao što je već rečeno, ovi glagoli dobivaju "unt" u trećem licu množine prezenta
Glagoli - 4. ili I - konjugacija/Verba - IV. aut I - coniugatio
[uredi]Infinitiv u drugoj konjugaciji završava na '–ire'. Zovemo je i-konjugacijom zato što joj osnova završava na –i. To vidimo u infinitivu, ispred nastavka –re je slovo i.
Ovako se konjugiraju:
|
|
Imenice - 3. deklinacija/Substantiva - III. declinatio
[uredi]Naučili ste da se glagoli 3. konjugacije dijele na dvije. Isti je slučaj i s imenicama. Dijele se na imenice konsonantske i imenice i-osnove. Krenimo od imenica konsonantske osnove. Unutar njih postoji još jedna podjela. Imenice muškog i žensko roda koje se dekliniraju jednako i imenice srednjeg roda koje imaju malenu razliku. Imenice ove deklinacije mijenjaju osnovu, tj. nastavci se dodaju na genitiv, a ne na nominativ. Imenice muškog i ženskog roda se dekliniraju ovako:
homo, -inis, m. = čovjek
|
|
- Komentar
- kao što vidimo, glagoli dobivaju nastavke (podjebljani) na osnovu koja se dobije odbijanjem nastavka -is genitivu jednine
- nominativ i vokativ su jednaki
Imenice srednjeg roda:
tempus, -oris, n. = vrijeme
|
|
- komentar
- možete primijetiti da su nominativ, akuzativ i vokativ jednaki, te da u množini završavaju na -a
Imenice I-osnove:
Ove se imenice također mogu podijeliti, ali one se dijele na više dijelova:
- jednakosložne imenice te
- nejednakosložne imenice
Jednakosložne imenice su redovito muškog i ženskog roda, te im nominativ u većini slučajeva završava na -is (ponekad čak i na -es), a genitiv im završava na -is. Jednakosložne se nazivaju zato što im genitiv i nominativ ima jednako broj slogova.
Nejednakosložne imenice su imenice na -er ili na -s koje u genitivu jednine ispred nastavka -is imaju dva ili više suglasnika (postoje tri iznimke). One se dijele na:
- imenice muškog i ženskog roda (dekliniraju se jednako)
- imenice srednjeg roda
Postoje i imenice srednjeg roda koje u nominativu završavaju na -e, -al i -ar i one se drugačije dekliniraju.
Pa, krenimo od jednakosložnih imenica:
civis, -is, m. = građanin
|
|
- Komentar
- ove imenice mogu biti jedino muškog i ženskog roda
Nejednakosložne imenice muškog i ženskog roda:
pars, partis, f. = dio
|
|
- Komentar
- možete primijetiti razliku između imenica konsonantske i I-osnove: imenice I-osnove u genitivu množine imaju nastavak -ium
Nejednakosložne imenice srednjeg roda:
os, ossis, n. = kost
|
|
- Komentar
- razlika između imenica konsonantske osnove srednjeg roda i imenica I-osnove koje su nejednakosložne i srednjeg roda je u genitivu množine: -ium
Imenice srednjeg roda koje završavaju na -e, -ar, -al
animal, -alis, n. = životinja
|
|
- Komentar
- po prvi se puta javlja nominativ množine na -ia, te ablativ jedine na -i
Evo nekih pravila koja vrijede za sve konjugacije: nominativ i vokativ svih brojeva i svih konjugacija su jednaki (jedina iznimka je druga deklinacija imenica na -us, u jednini vokativ završava na -e), kod imenica srednjeg roda, nominativ, vokativ i akuzativ su uvijek jednaki; dativ i ablativ množine su također uvijek jednaki
Iznimke, imenice koje u genitivu pred nastavkom -is imaju dva ili više suglasnika, a koje se dekliniraju prema konsonantskoj osnovi su: mater, -tris, f. = majka; pater, -tris, m. = otac i frater, -tris, m. = brat (dakle, sve imaju genitiv množine na -um, a ne na -ium)
Te je imenice vrlo lako zapamtiti! (mater, pater, frater)
Postoji i posebna grupa imenica, imenice kojima je akuzativ jednine na -im te ablativ jednine na -i (imenice I-osnove koje su jednakosložne), a neke od njih su:
- sitis, -is, f. = žeđa
- puppis, -is, f. = krma (broda)
- turris, -is, f. = toranj
- tussis, -is, f. = kasalj
- febris, -is, f. = groznica
- securis, -is, f. = sjekira
- sementis, -is, f, = sjetva
- clavis, -is, f. = ključanica
- strigilis, -is, f. = strug, strugalo
Dani u tjednu
[uredi]dies Lunae = Ponedjeljak
dies Martis = Utorak
dies Mercurii = Srijeda
dies Iovis = Četvrtak
dies Veneris = Petak
dies Saturni, Sabbatum = Subota
dies Solis, Dominica = Nedjelja
- Komentar
- dani u tjednu se sastoje od riječi dan (dies, -ei, m.) i genitiva
- ako se dekliniraju, deklinira se samo imenica dies, a riječ u genitivu ostaje u genitivu
- (npr. dies Lunae; diei Lunae...)
- riječ dies, -ei, m./f. pripada petoj deklinaciji
- kada bismo doslovno preveli, prijevod bi bio ovakav:
- Mjesečev dan; usporedi to s nekim jezicima, npr. njemačkim i engleskim (Montag, Monday)
- Marsov dan
- Merkurov dan
- Jupiterov dan
- Venerin dan
- Saturnov dan
- Sunčev dan ili Gospodnji dan
Sažetak
[uredi]U ovoj ste lekciji naučili:
- dane u tjednu
- Rimski kalendar
- deklinaciju imenica treće deklinacije
- konjugaciju glagola treće i četvrte konjugacije
- kako upitati nekoga koliko ima godina i kako mu odgovoriti
- kako upitati nekoga koji je danas dan i kako mu odgovoriti
- brojeve
- kako čestitati nekom rođendan