Wikiknjige:Što su Wikiknjige
Wikiknjige su višejezični projekt izradbe zbirke besplatnih online udžbenika iz raznih područja, slobodnoga pristupa, korištenja i objavljivanja. Njih može uređivati svatko – uključujući Vas, odmah sad, klikajući na karticu "Uredi" na vrhu bilo koje stranice. Wikiknjige je 10. srpnja 2003. pokrenula Zaklada Wikimedija te one, uz Wikipediju i druge, čine jedan od njezinih projekata. Hrvatska inačica Wikiknjiga započeta je 10. kolovoza 2004. u 10,33,02 (SEV) i broji 980 modulnih stranica, što je čini 29. od ukupno 63 aktivne inačice Wikiknjiga (statistika Meta-Wikija, aktivnost projekata).
Slobodnu distribuciju i reprodukciju Wikiknjiga omogućuje to što je njihov sadržaj dostupan pod GNU licencom za slobodnu dokumentaciju. To znači da se na nju postavljaju isključivo djela koja su proglašena javnim dobrom a svi doprinositelji odriču se autorskih prava — doprinose volonterski — kako bi sve bilo besplatno i moglo se nesmetano nanovo uređivati. I zato, Wikiknjige može uređivati svatko s pristupom Internetu, nebrojeno mnogo puta!
Pojam wikiknjiga (malim slovom) označava jedan udžbenik na Wikiknjigama.
Uređivanje
[uredi]Za početak Vas pozivamo da se prijavite jer će Vam to olakšati komunikaciju i uređivanje. Prije početka uređivanja obvezno pročitajte Pomoć da biste naučili kako Wikiknjige rade i prođite Uvodni tečaj. Vježbati možete na Stranici za vježbanje. Portal zajednice za razgovore, pitanja i prijedloge je Čitaonica. Pročitajte Često postavljana pitanja, a za tehnička pitanja pitajte ovdje. Za probleme kontaktirajte nekog od administratora, i zapamtite: svaki suradnik s dobrim namjerama dobrodošao je na Wikiknjige!
Osobine Wikiknjiga
[uredi]- Wikiknjige su zbirka udžbenika, priručnika, uputstava i komentiranih tekstova (koji se mogu koristiti npr. u učionicama ili za osobno učenje).
- Stil pisanja mora biti posve neutralan i objektivan, ne smije sadržavati reklame, osobno mišljenje, originalnu ideju ili obožavateljev rad.
- Dopušten je jedino standardni hrvatski jezik, bez svih literarnih elemenata ili nestandardnih oblika (smiju se koristiti samo u obrazovne svrhe).
Prednosti
[uredi]Wikiknjige imaju mnoge prednosti u odnosu na papirnate udžbenike, samim tim što su wikiprojekt:
- njihov rast je praktički neograničen;
- korištenje, pregledavanje i uređivanje je besplatno;
- do bilo kojeg pojma se lako dolazi: pritiskom na poveznicu koja vodi na njega ili upisujući ga u okvir traži lijevo;
- dostupne su za jednakovrijedno pregledavanje u bilo kojem trenutku svima s pristupom Internetu.
Mane
[uredi]Wikiknjige se najčešće kritiziraju jer sadržavaju neke opsežne tekstove loše kvalitete i mnoge nedovršene module.
Što Wikiknjige nisu
[uredi]Ako u nekom modulu vidite nešto iz dolje navedenog, dodajte mu predložak {{Neprimjereno}}.
- Wikiknjige nisu mjesto za postavljanje izvornih tekstova, za to služi Wikizvor. Na Wikiknjigama su jedino dopušteni komentirani tekstovi, koji komentiraju neko književno djelo, dakako s mnogobrojnim navodima tog teksta.
- Wikiknjige nisu enciklopedija, za to postoji Wikipedija. Moduli Wikiknjiga nisu samostalni članci, već se sadržaj jednog nadovezuje na drugi, produbljujući se i dopunjujući. Također, naglasak je na jednostavnijem predstavljanju sadržaja, što se ne smije kositi s neutralnim stilom!
Ovo ne znači da se na Wikiknjigama ne smiju koristiti podatci s Wikipedije ili bilo koje druge enciklopedije, dapače, to je poželjno, ali takvi se podatci moraju obraditi kako bi odgovarali kriterijima Wikiknjiga. - Wikiknjige nisu rječnik, za to služi Wječnik. Iako wikiknjige o stranim jezicima ili primjerice matematici moraju imati rječnik odnosno glosar, ili bar popis pojmova, takvi sadržaji ne smiju prevladati već trebaju biti u formi dodatka.
- Wikiknjige nisu uputstvo za prolazak videoigara, za to služi Strategy Wiki, manji projekt na engleskom jeziku. Iako bi se takva uputstva i mogla okarakterizirati kao vrsta udžbenika, nije im mjesto na Wikiknjigama.
- Wikiknjige nisu vodič gradom, za to služi projekt Wikiputovanja.
- Wikiknjige nisu mjesto za originalne ideje, u tom smislu za originalna istraživanja i izume, osobna i subjektivna mišljenja, forume i blogove, neprovjerene vijesti i novosti. Ovo se, dakako, ne odnosi na sve stranice za razgovor, Čitaonicu i Pitanja, koji i jesu mjesta za diskusije, razgovore i debate.
- Wikiknjige nisu mjesto za oglašavanje; zabranjeno je bilo kakvo reklamiranje, oglašavanje, propaganda, promoviranje sebe ili drugog, održavanje društvene ili osobne web stranice ili chat&date usluga i sličnog.
- Wikiknjige nisu papirnate. Iako ovo znači gotovo nikakva ograničenja glede rasta, neki preglednici imaju problema pri otvaranju stranica većih od 30 KB (obavijest se pojavi pri otvaranju okvira za uređivanje takvih stranica). U svakom je slučaju poželjno ne natrpati cijelu wikiknjigu na jednu stranicu, već je rastaviti na više dijelova, radi preglednosti.
- Wikiknjige nisu cenzurirane. Budući da ih uređuju prijavljeni i anonimni suradnici, Wikiknjige ne jamče valjanost i/ili dobar ukus članka. Međutim, sve zloporabe – vandaliziranja – administratori u što kraćem roku brišu.
Ostali Wikimedijini projekti
[uredi]- Wikipedija, slobodna opća enciklopedija
- Zajednički poslužitelj, zbirka slika te zvučnih i videozapisa
- Wikizvor, zbirka izvornih tekstova
- Wječnik, svejezični rječnik
- Wikicitat, zbirka citata
- Wikivrste, popis živih vrsta
- Meta-Wiki, koordinacija projekata
- Wijesti, slobodne vijesti i novosti otvorenoga sadržaja
- Wikiučilište, slobodno gradivo za učenje i materijali za obrazovanje i slobodan istraživački rad (inačica na hrvatskome jeziku na Beta-Wikiučilištu)
- Wikiputovanja, slobodno gradivo turističkih vodiča
- Višejezični Wikizvor, višejezična slobodna zbirka i knjižnica
Vidi još
[uredi]- Glavna stranica svih projekata Wikiknjiga
- Članak o Wikiknjigama na Wikipediji
- Slučajna korijenska stranica (slučajni odabir wikiknjige iz ponude Wikiknjiga na hrvatskome jeziku)