Konstrukcija i gradnja jedrilice/Sadržaj/Trup
Trup služi za smještaj kabine za posadu, instrumenata, komandi leta i specijalne opreme. Pored toga, trup služi kao veza s krilom i repnim površinama.
Trup mora ispuniti sljedeće zahtjeve da bi u punoj mjeri odgovorio svojoj namjeni. Ovi zahtjevi mogu se formulirati na sljedeći način:
- • oblik konture trupa treba biti aerodinamičan i sa što manjim čelnim presjekom,
- • mora zadovoljiti minimalan komfor u letu,
- • prijelazi na mjestima spajanja trupa s krilom i repnim površinama moraju biti takvi da stvaraju što manje otpore interferencije,
- • krutost na savijanje i uvijanje mora biti dovoljna kako bi se osigurala efikasnost repnih površina,
- • konstrukcija trupa mora biti takva da omogući lak ulazak posade u kabinu, a naročito mora omogućiti brzo napuštanje u slučaju opasnosti,
- • mora osigurati dobru vidljivost u svim pravcima i
- • potpuna iskorištenost unutarnjeg prostora.
Po tipu konstrukcije trup se može podijeliti na tri osnovne vrste:
- • rešetkasti trup, bez noseće kore,
- • kutijasti trup, s djelomično nosećom korom i
- • poluljuskasti i ljuskasti trup.
Prvi tip se uglavnom gradi od čeličnih cijevi. U drvetu, duralu ili plastici mogu se graditi sva tri tipa, ali se najčešće grade drugi i treći. Koji će tip konstrukcije biti izabran ovisi prvenstveno o namjeni jedrilice. Na trup u letu ili na zemlji djeluju sljedeća opterećenja:
- • sila na horizontalnom i vertikalnom repu,
- • koncentrirane inercijalne sile na mjestima pričvršćenja elemenata ugrađenih u trup (ploča s instrumentima, radio–uređaj, boce s kisikom itd.),
- • pri uzlijetanju i slijetanju, koncentrirane sile na mjestu ugradnje podvozja (skija, kotač i drljača),
- • koncentrirane sile koje nastaju pri vuči jedrilice avionom ili autovitlom,
- • inercijalne sile strukture trupa (ove sile su male pa se zanemaruju),
- • reakcije krila na trup kao osnovno opterećenje.
Krilo koje stvara silu uzgona, svakog trenutka leta ili manevra uravnotežava sva vertikalna opterećenja na trup kao i njihove momente u odnosu na težište jedrilice. Horizontalna opterećenja i momenti, također se uravnotežuju krilom pošto je krilo kao element velike mase i inertnosti u mogućnosti stvoriti dovoljne uravnotežavajuće dinamičke inercijalne sile i momente. Navedena opterećenja izazivaju sljedeća naprezanja konstrukcije trupa:
- • naprezanja na savijanje i smicanje u vertikalnoj ravnini,
- • savijanje i smicanje u horizontalnoj ravnini,
- • naprezanja na uvijanje.
Osnovni elementi strukture trupa i njihova uloga su sljedeći:
- • Oplata koja ima ulogu formiranja površine povoljne za opstrujavanje. Isto tako, oplata prima poprečne sile i momente uvijanja, tj. radi na smicanje.
- • Okviri trupa koji imaju identičnu ulogu kao i rebra kod krila. Dijele se na: normalne, čiji je zadatak da daju trupu poseban oblik i da ga sačuvaju tijekom djelovanja opterećenja i na noseće koji primaju opterećenja od drugih elemenata konstrukcije jedrilice.
- • Centralni dio trupa koji služi za spajanje krila s trupom.
- • Kuka za vuču, služe za polijetanje, pri čemu jedrilicu vuku avion ili vitlo.
- • Uzdužnice koje mogu biti noseći elementi trupa a njihova je uloga da prime osne (aksijalne sile), te rade na istezanje ili pritisak, a mogu biti i ne noseće, kada služe kao oslonac oplati i za prijenos opterećenja na okvire.
- • Ramenjače koje rade na istezanje ili pritisak, a djelomično primaju momente koji savijaju trup. U suštini, ramenjače su po uvjetima rada slične uzdužnicama, s tom razlikom što su one većih dimenzija.