Esperanto/Lekcija 1

Izvor: Wikiknjige
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Bonvenon! Dobro došli na prvu lekciju iz esperanta! Lekcija se sastoji od nekoliko dijelova koje uključuju dijalog, gramatiku i vokabular te zadatke i prijevod dijaloga. Prije početka budite sigurni da ste pročitali i svladali Dodatak A. Krenimo!

Dijalog[uredi]

  • Frank : Saluton ! Mia nomo estas Frank. Kaj via ?
  • Jean : Saluton ! Mi estas Jean. De kie vi venas ?
  • Frank : Mi venas de Novjorko, en Usono. Kaj vi ?
  • Jean : Mi venas de Parizo, en Francio.

Za prijevod sačekajte do kraja lekcije

Gramatika[uredi]

Pošto je esperanto vrlo pravilan jezik, njegova pravila se mogu primjenjivati u potpunosti bez nekih iznimaka. To znači da je gramatika mnogo lakša od gramatike prirodnih jezika i da se brže uči i razumijeva. U ovoj lekciji naučit ćemo kako tvoriti imenice pridjeve i sadašnje vrijeme glagola.

Imenice[uredi]

Kao i u svakom jeziku, imenice su riječi koje označavaju osobe, stvari i pojave. Neki primjeri imenica na hrvatskom jeziku su: "čovjek", "kuća", "prijatelji", "torta", "Ivan", "Francuska" i "vrt"

U esperantu imenice završavaju na -o. Dio riječi koji se nalazi prije glasa -o se naziva korijenom riječi. Na primjer u riječi urbo (grad), urb- je korijen, a nastavak -o čini ga imenicom.

Kada želimo napraviti množinu dodamo -j na kraju riječi, na primjer urboj (gradovi).

Evo nekoliko primjera imenica u esperantu: homo (čovjek), domo (kuća), amikoj (prijatelji), kuko (torta), Johano (Ivan), Francio (Francuska) i ĝardeno (vrt).

Esperanto ima samo jedan određeni član la, npr. la urbo. La se nikad ne mjenja ni za jedninu ni za množinu.

Pridjevi[uredi]

Pridjevi su riječi koje opisuju imenicu. Neki primjeri pridjeva na hrvatskom su: "sretan", "umoran", "lijep", "mlad" i "svjež".

Kada želimo promjeniti imenicu u odgovarajući pridjev zamjenimo -o sa -a. Na primjer urbo (grad) prelazi u urba (gradski).

Evo nekoliko pridjeva : gaja (sretan), laca (umoran), bela (lijep), juna (mlad) i freŝa (svjež).

U esperantu pridjev se mora slagati s imenicom u broju pa ako je ona u jednini i pridjev mora biti u jednini a ako je imenica u množini i pridjev mora biti u množini. Naprimjer: la freŝa kuko (svježa torta), la freŝaj kukoj (svježe torte); gaja homo (sretan čovjek), gajaj homoj (sretni ljudi).

Prefiks mal- mjenja esperantsku riječ u suprotno značenje - odlika koja značajno smanjuje broj riječi koji treba naučiti. Evo neki primjeri sa mal-: malgaja (nesretan), mallaca (odmoran), malbela (ružan), maljuna (star) i malfreŝa (ustajao).

Prilozi[uredi]

Prilozi su riječi koje opisuju glagole, pridjeve ili druge priloge. Govore nam način, mjesto, vrijeme i količinu. Neki primjeri za priloge su: "brzo", "usmeno", "kućno", i "pisaće".

Kada želiš pretvoriti neku riječ u esperantu u prilog, zamjeni uobičajne završetke (-a za pridjev, -o za imenicu, i -i za glagole) sa -e.

Evo nekih primjera priloga u esperantu: rapide (brzo), buŝe (usmeno), hejme (kućno), i skribe (pisaće).

Napominjemo da nisu svi prilozi po ovom pravilu, ali velika većina jest.

Osobne zamjenice[uredi]

Esperanto ima 10 osobnih zamjenica. Međutim 7 njih najvažnijih je ovdje navedeno. Ostale ćeš naučiti u ostalim lekcijama

esperanto hrvatski
mi ja
vi ti
ŝi ona
li on
ĝi ono(sve neživo)
ni mi
vi vi
ili oni

Ostale osobne zamjenice ("oni", "si") ćete obraditi kasnije. Oblik "vi" koristimo kada se obraćamo npr. prijatelju a također kao i oblik iz poštovanja (hrv: Vi) "Ci", je oblik koji se rijetko upotrabljava a služi kao prisni oblik zamjenice za 2.lice (u hrv. ti,vi).

Posvojne zamjenice[uredi]

Kada želimo osobnu zamjenicu pretvorit u posvojnu (pridjev!), jednostavno dodaj nastavak -a na kraj.

esperanto hrvatski
mia moje
via tvoje
ŝia njeno
lia njegovo
ĝia njegovo/njeno
nia naše
via vaše
ilia njihovo

Glagoli - prezent[uredi]

Osnovna forma glagola je infinitiv. U hrvatskom infinitivi završavaju na ti ili ći. U esperantu, infinitiv glagola ima na kraju -i. Kada imenicu pretvaramo u glagol na imensku osnovu dodamo -i. Na primjer ludo (igra), ludi (igrati).

Kada želimo napraviti prezent glagola u esperantu samo maknemo nastavak -i i korijenu riječi dodamo -as. Neki primjeri: mi legas (ja čitam), li ridas (on se smije), Roberto manĝas la kukon (Robert jede tortu).

U Esperantu nema konjugacije, stoga glagol isto izgleda kroz sva lica. Te je stoga uvijek potrebno koristiti osobnu zamjenicu ispred glagola.

Objekt i akuzativ[uredi]

Za razliku od hrvatskoga jezika, esperanto ima samo jedan padež (akuzativ), koji nam služi za razlikovanje objekta radnje od vršitelja. Direktan objekt radnje uvijek se izražava u akuzativu.

Akuzativ se dobiva dodavanjem nastavka -n na imenicu. Ukoliko je imenica u množini prvo ide nastavak za množinu -j pa onda tek objektni nastavak.

Neki primjeri: La pomo amas la bananon (jabuka voli bananu), Roberto manĝas la kukojn (Robert jede torte), Johano legas la libron (Ivan čita knjigu), Mi havas bonan amikon(Ja imam dobrog prijatelja). Ostali padeži se izražavaju pomoću raznih prijedloga.

  • Nakon što ste dobro proučili ovaj dio gradiva, pokušajte riješiti zadatke

Vokabular[uredi]

Dijalog[uredi]

esperanto             hrvatski
saluton bok mia moje nomo ime estas biti (u prez) kaj a,i via tvoje de iz, od kie gdje venas doći (u prez) en u, na Novjorko New York Usono SAD Parizo Pariz Francio Francuska

Cjelokupni vokabular[uredi]

esperanto             hrvatski
ami voljeti amiko prijatelj banano banana bela lijep buŝe usmeno de iz domo dom, kuća en u esti biti freŝa svjež gaja sretan ĝardeno vrt ĝi ono (sve neživo) hejme kućno homo čovjek ili oni, one, ona juna mlad kie gdje kuko torta la gram. jedini član laca umoran legi čitati li on libro knjiga ludo igra ludi igrati se mal- prefiks suprotnosti manĝi jesti mi ja ni mi nomo ime pomo jabuka rapide brzo ridi smijati se saluton bok skribi pisati ŝi ona urbo grad veni doći vi ti (vi)

Fraze[uredi]

"Mia nomo estas..."           "Moje ime je..."
"Mi estas..."                 "Ja sam..."
"Mi venas de..."              "Ja sam iz..." ("Dolazim iz...")

Dodatni vokabular[uredi]

esperanto hrvatski
Germanio Njemačka
Britio Britanija
Hispanio Španjolska
Nederlando Nizozemska
Italio Italija
Grekio Grčka
Rusio Rusija
Pollando Poljska
Belgio Belgija
Skandinavio Skandinavija

Sažetak[uredi]

  • Sve imenice završavaju na "-o"
  • Svi pridjevi završavaju na "-a"
  • Velika većina priloga završava na "-e"
  • Ima 10 osobnih zamjenica
  • Kada želiš promjeniti osobnu zamjenicu u posvojnu dodaj "-a".
  • Svi infinitivi završavaju na "-i".
  • Kada želiš glagol prebaciti u prezent maknes nastavak "-i" i dodaš "-as".
  • Množina završava na "-j".
  • Jedini padež akuzativ, nastavak "-n"

Kada si uspješno obavio ovu lekciju i riješio zadatke, možeš prijeći na drugu lekciju!