Asirija/Povijest/Kronologija Asirije

Izvor: Wikiknjige
''Skoči'' na: orijentacija, traži

Kronologija Asirije u povijesnoj je znanosti temelj za određivanje kronologije čitave Mezopotamije, a kronologija Bliskog istoka, uključujući Anatoliju, Siriju i Palestinu, te drevni Egipat određuje se prema kronologiji Mezopotamije.

Pomrčina sunca 763. p.n.e.[uredi]

Razlog je tome precizan datum što ga imamo za asirsku povijest, zahvaljujući tamošnjim astronomskim promatranjima. Taj nadnevak je jutro 15. lipnja 763. p.n.e., kad je došlo do pomrčine Sunca. Ovaj je događaj zabilježen u asirskim dokumentima koji slijede relativnu kronologiju. Uz pomoć toga datuma, moglo se utvrditi apsolutne datume i ostalih događaja asirske povijesti za cijelo 1. tisućljeće p.n.e.

Izvori relativne kronologije[uredi]

Izvore za relativnu kronologiju predstavljaju popisi eponima i Popis asirskih kraljeva. Asirci su svaku kalendarsku godinu nazivali prema nekom državnom službeniku kojega se naziva eponim. Popisi eponima složeni su kronološkim redom i obuhvaćaju cijelo 1. tisućljeće p.n.e. Zakonski dokumenti, a često i ljetopisi, datirani su prema tim eponimima. Tako je, zahvaljujući astronomskom podatku iz 763., moguće ustanoviti apsolutne datume za svaki od događaja zabilježenih u dokumentima datiranim pomoću eponima.

Drugačija je situacija s drugom polovicom 2. tisućljeća p.n.e. za koje ne postoje kompletni popisi eponima. Ni popis asirskih kraljeva ne omogućuje ovdje utvrđivanje apsolutnih datuma, nego samo relativan slijed. Prije 1500. p.n.e. kronologija Asirije još je nejasnija, budući da su popisi eponima tek u fragmentima, a popis kraljeva je nesiguran s obzirom na točnost brojeva i slijeda vladara. Ne pomaže ovdje ni usporedba s babilonskom kronologijom, budući da je i ona u tom razdoblju nesigurna.

Način računanja godina[uredi]

Asiriski su drevni povjesničari godinu u kojoj je kralj umro računali kao posljednju punu godinu njegove vlasti. Premda je novi kralj odmah preuzimao vlast, godina stupanja na vlast računana je kao nulta. Kako je asirska godina počinjala u proljeću (mjesecom koji se zvao nisan), ona se protezala kroz dvije naše suvremene godine, pa bi se asirski datumi uvijek morali navoditi u obliku dvije godine prema suvremenom računanju (npr. 759./758. p.n.e.), no povjesničari to obično izbjegavaju.