Wikiknjige:Kako uređivati stranicu

Izvor: Wikiknjige
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Osnove izmjenjivanje modula[uredi]

Početak izmjenjivanja[uredi]

Za početak izmjenjivanja svake stranice Wikimedijinih projekata, kliknite na karticu "Uredi" na vrhu stranice. Nakon toga ćete moći izmijeniti modul, stranicu ispunjenu wikitekstom. Ako, pak, želite raditi eksperimente, otiđite na stranicu za vježbanje, na svim ostalim modulima eksperimentiranje je strogo zabranjeno.

Prikaži kako će izgledati[uredi]

Kada ste s izmjenjivanjem završili, pritisnite na karticu Prikaži kako će izgledati da vidite kako će vaše izmjenjivanje izgledati prije završnoga snimanja stranice. Ako niste zadovoljni, opet ponovite izmjenjivanje, prikaži kako će izgledati, te onda sačuvajte (naravno, ako ste tada zadovoljni).

Napišite kratak sažetak izmjene[uredi]

Svatko bi trebao poslije sačuvane izmjene upisati razlog i predmet izmjene u malom prozorčiću koji se zove Sažetak.

Naslovi, proredi, popisi i crte[uredi]

Ovako će tekst izgledati na Wikiknjigama Ovo trebate upisati


Novi naslov

Podnaslov

Podpodnaslov

Naslove pišite ovako:

== Novi naslov ==

=== Podnaslov ===

==== Podpodnaslov ====

Ako samo prijeđete u sljedeći red, to nema nikakvih posljedica za izgled teksta. Možete to koristiti za sebe, da razdvojite rečenice unutar odlomka. Neki uređivači smatraju da se tako lakše uređuje tekst i da se bolje koristi funkcija diff.

Ali ako ostavite prazan redak, to će biti prazan redak i na ekranu.

Ako samo prijeđete u sljedeći red,
to nema nikakvih posljedica za izgled teksta. 
Možete to koristiti za sebe, da razdvojite 
rečenice unutar odlomka.
Neki uređivači smatraju da se tako lakše uređuje
tekst i da se bolje koristi funkcija ''diff''.

Ali ako ostavite prazan redak, 
to će biti prazan redak i na ekranu.
Ovako možete prijeći u
sljedeći red bez praznog retka.
Ovako možete prijeći u<br>
sljedeći red bez praznog retka.
  • Popis nije nikakav problem:
    • počnite svaki redak sa zvjezdicom
      • što je više zvjezdica, to je niža razina
* Popis nije nikakav problem:
** počnite svaki redak sa zvjezdicom
*** što je više zvjezdica, to je niža razina

  1. Popisi označeni brojevima su dobri jer su
    1. lijepo složeni
    2. lako čitljivi
# Popisi označeni brojevima su dobri jer su
## lijepo složeni
## lako čitljivi
  • Možete miješati zvjezdice i brojeve
    1. i slagati ih
      • na ovaj način
* Možete miješati zvjezdice i brojeve
*# i slagati ih
*#* na ovaj način
Neka riječ 
njezina definicija
; Neka riječ : njezina definicija
  • PAZI: samo jedna riječ i definicija po retku.
Dvotočka uvlači redak ili cijeli odlomak.
Što je više dvotočaka, to je veće uvlačenje.

"Enter" započinje novi odlomak.

  • Ovo se koristi za članke, ali i za razgovore na "Razgovoru o stranici".
: Dvotočka uvlači redak ili cijeli odlomak.
:: Što je više dvotočaka, to je veće uvlačenje.
"Enter" započinje novi odlomak.

Tekst u sredini stranice.
<center>Tekst u sredini stranice.</center>
Vodoravna razdjelna crta: ovo je iznad crte,

a ovo je ispod crte.

Dobra je za razdvajanje tema na stranicama za razgovor.

Vodoravna razdjelna crta: ovo je iznad crte,
----
a ovo je ispod crte. 

Poveznice, internetske adrese[uredi]

. .
Ovako će tekst izgledati na Wikiknjigama Ovo treba upisati
Poveznica unutar Wikiknjiga:

Službeni jezik Hrvatske je hrvatski jezik.

  • Nije važno pišete li prvo slovo članka veliko ili malo, jer ga Wikiknjige u naslovu samog članka automatski stavljaju veliko.
  • Razmake unutar naziva članka Wikiknjige automatski pretvaraju u donju crtu (_), ali ipak se preporučuje da stavljate razmake a ne donje crte.

Dakle, navedena poveznica vodi na stranicu http://hr.wikibooks.org/wiki/Hrvatski_jezik, što je članak koji se zove "Hrvatski jezik".

Poveznica unutar Wikiknjiga:

Službeni jezik Hrvatske je [[hrvatski jezik]].

Wikiknjige:Uvodni tečaj#Glavne_odrednice_Wikiknjiga
je primjer poveznice za podnaslov na određenoj stranici.

Ako se neki podnaslov izbriše, poveznica na taj podnaslov ne nestaje, nego se sama mijenja u poveznicu na vrh njegove stranice.
[[Wikiknjige:Uvodni tečaj#Glavne_odrednice_Wikiknjiga]]

#Naslovi, proredi, popisi i crte

je primjer poveznice za podnaslov na onoj stranici na kojoj se nalazimo. Nije potrebno na početku navoditi naziv stranice već odmah na početku znak # pa podnaslov na koji se želimo pozicionirati.
[[#Naslovi, proredi, popisi i crte]]
Kad želite da poveznica na neki članak piše drugim riječima, koristite okomitu crtu:

Ovdje govorimo o našoj povijesti.

Kad želite da poveznica na neki članak
piše drugim riječima, koristite okomitu crtu:<br>
Ovdje govorimo o [[povijest Hrvatske|našoj povijesti]].
Završeci se mogu dodati na poveznicu: pravopisni, sportovi
Završeci se mogu dodati na poveznicu:
[[pravopis]]ni, [[sport]]ovi
Kad upisujete komentar na neku stranicu za razgovor, trebate ga potpisati.

Možete to učiniti tako da na kraju dodate tri valovite crte, a Wikiknjige će automatski napisati vaše ime:

Zmaj

a ako dodate četiri valovite crte, napisat će se vaše ime, datum i vrijeme:

Zmaj 10:38, 25 Feb 2004 (CET)
Kad upisujete komentar na neku stranicu
za razgovor, trebate ga potpisati. Možete to učiniti
tako da na kraju dodate tri valovite crte,
a Wikiknjige će automatski napisati vaše ime:
: ~~~
a ako dodate četiri valovite crte,
napisat će se vaše ime, datum i vrijeme:
: ~~~~</td>
Priče o vilenjacima je stranica koja još ne postoji.
  • Možete je stvoriti tako da kliknete na poveznicu.


  • Ako želite stvoriti novu stranicu:
    1. na nekoj postojećoj stranici upišite poveznicu na novu stranicu,
    2. snimite postojeću stranicu,
    3. kliknite na poveznicu koju ste upravo stvorili. Otvorit će se nova stranica koju možete urediti.
[[Priče o vilenjacima]] je stranica koja još ne postoji.
Što ako npr. želite da stranica "Informatika" ne sadrži ništa, nego da automatski odvede korisnika na "Računarstvo", jer je to bolja riječ? Da biste to postigli, trebate staviti sljedeći tekst u prvi redak članka "Informatika": #Preusmjeri [[Računarstvo]]
#Preusmjeri [[Računarstvo]]

Poveznica na stranicu s istom temom na drugom jeziku izgleda ovako:"[[šifra jezika:Naslov stranice]]", na primjer w:en:Wikipedia:How to edit a page.

Nije važno kamo stavljate te poveznice dok obrađujete stranicu, jer će se uvijek pojaviti na istom mjestu kad je snimite, ali zbog urednosti se preporučuje da ih stavite na dno stranice.

[[w:en:Wikipedia:How to edit a page]]
Primjer vanjske poveznice s opisom: Wikiknjige na hrvatskome jeziku

Primjer te iste poveznice bez opisa: [1]

  • U internetskoj adresi smiju se koristiti samo znakovi: A-Z a-z 0-9 ._\/~%-+&#?!=()@ \x80-\xFF. Ako adresa sadrži druge znakove, treba ih konvertirati; na primjer, ^ se mora napisati %5E (što možete vidjeti u popisu ASCII znakova).
Primjer vanjske poveznice s opisom: 
[http://hr.wikibooks.org Wikiknjige na hrvatskome jeziku]

Primjer te iste poveznice bez opisa: 
[http://hr.wikibooks.org]
"Goli" URL ne može se više snimiti na wikipediju,
jer postavljen je spam filter koji to više ne dozvoljava. 
Ako želite staviti poveznice prema zvukovima i drugim neslikovnim stvarima, ili ako želite da slike budu prikazane kao poveznice a ne nacrtane na stranici, koristite poveznicu "media".


Izgovor riječi crn u hrvatskome jeziku



[[media:Hr-crn.ogg|Izgovor riječi '''crn''' u hrvatskome jeziku]]

Poveznice na knjige putem šifre ISBN objašnjavaju se na ovoj engleskoj stranici.

ISBN 978-953-500-069-3

ISBN 978-953-500-069-3

"Što vodi ovamo" i "Promjene u svezi" mogu se ovako staviti kao poveznica:

Što vodi ovamo i Promjene u svezi

[[Posebno:Što vodi ovamo/Wikiknjige:Pomoć|Što vodi ovamo]] i [[Posebno:Povezane promjene/Wikiknjige:Pomoć|Promjene u svezi]]

Vrste slova i pisanja[uredi]

Ovako će tekst izgledati na Wikiknjigama Ovo trebate upisati

Istaknuto, jako istaknuto, vrlo jako istaknuto.

  • Ovo su sve apostrofi (jednostruki navodnici), a ne dvostruki navodnici.
  • Na gotovo svim programima za Internet, ovo se vidi kao koso i podebljano. Ipak, kad pišete matematičke formule, zbog semantičkih razloga radije koristite <i> i <b>.
''Istaknuto'', '''jako istaknuto''', 
'''''vrlo jako istaknuto'''''.
Ovo je stil pisaćeg stroja .
  • Zbog semantičkih razloga, kad pišete kompjuterske programe, trebate koristiti, <kod>.
Ovo je <tt>stil pisaćeg stroja </tt>.
Možete koristiti i mali tekst za potpise pod slike i ostalo.
Možete koristiti i <small>mali tekst</small> 
za potpise pod slike i ostalo.
Možete prekrižiti izbačeni tekst

i podcrtati novi tekst.

Možete <strike>prekrižiti izbačeni tekst</strike>
i <u>podcrtati novi tekst</u>.

Znakovi na slovima:
(Popis šifara za sve posebne znakove nalazi se na stranici Wikiknjige:Posebni znakovi.)

e é e ë i í

À Á Â Ã Ä Å
Æ Ç È É Ê Ë
Ì Í Î Ï Ñ Ò
Ó Ô Õ Ö Ø Ù
Ú Û Ü ß à á
â ã ä å æ ç
è é ê ë ì í
î ï ñ ò ó ô
œ õ ö ø ù ú
û ü ÿ



e é e ë i í
&Agrave; &Aacute; &Acirc; &Atilde; &Auml; &Aring; 
&AElig; &Ccedil; &Egrave; &Eacute; &Ecirc; &Euml; 
&Igrave; &Iacute; &Icirc; &Iuml; &Ntilde; &Ograve; 
&Oacute; &Ocirc; &Otilde; &Ouml; &Oslash; &Ugrave; 
&Uacute; &Ucirc; &Uuml; &szlig; &agrave; &aacute; 
&acirc; &atilde; &auml; &aring; &aelig; &ccedil; 
&egrave; &eacute; &ecirc; &euml; &igrave; &iacute;
&icirc; &iuml; &ntilde; &ograve; &oacute; &ocirc; 
&oelig; &otilde; &ouml; &oslash; &ugrave; &uacute; 
&ucirc; &uuml; &yuml;

Interpunkcija:
¿ ¡ § ¶
† ‡ • —
‹ › « »
‘ ’ “ ”


&iquest; &iexcl; &sect; &para;
&dagger; &Dagger; &bull; &mdash;
&lsaquo; &rsaquo; &laquo; &raquo;
&lsquo; &rsquo; &ldquo; &rdquo;

Komercijalni znakovi:
™ © ® ¢ € ¥

£ ¤

&trade; &copy; &reg; &cent; &euro; &yen; 
&pound; &curren;
Podtekst: x2

Nadtekst: x2 ili x²

  • Druga metoda nadteksta ne može se koristiti svugdje, ali se preporučuje gdje je to moguće (kao i kod mjernih jedinica) jer većina programa za Internet tada lakše obrađuje retke.

ε0 = 8.85 × 10−12 C² / J m.

1 hektar = 1 E4 m²

Podtekst: x<sub>2</sub>
Nadtekst: x<sup>2</sup> ili x&sup2;








&epsilon;<sub>0</sub> =
8.85 &times; 10<sup>&minus;12</sup>
C&sup2; / J m.

1 [[hektar]] = [[1 E4 m&sup2;]]
Grčka slova:

α β γ δ ε ζ
η θ ι κ λ μ ν
ξ ο π ρ σ ς
τ υ φ χ ψ ω
Γ Δ Θ Λ Ξ Π
Σ Φ Ψ Ω


&alpha; &beta; &gamma; &delta; &epsilon; &zeta; 
&eta; &theta; &iota; &kappa; &lambda; &mu; &nu; 


&xi; &omicron; &pi; &rho;  &sigma; &sigmaf;
&tau; &upsilon; &phi; &chi; &psi; &omega;
&Gamma; &Delta; &Theta; &Lambda; &Xi; &Pi; 
&Sigma; &Phi; &Psi; &Omega;

Matematički znakovi:
∫ ∑ ∏ √ − ± ∞
≈ ∝ ≡ ≠ ≤ ≥ →
× · ÷ ∂ ′ ″
∇ ‰ ° ∴ ℵ ø
∈ ∉ ∩ ∪ ⊂ ⊃ ⊆ ⊇
¬ ∧ ∨ ∃ ∀ ⇒ ⇔
→ ↔
(Vidi i englesku stranicu WikiProject Mathematics)

&int; &sum; &prod; &radic; &minus; &plusmn; &infin;
&asymp; &prop; &equiv; &ne; &le; &ge; &rarr;
&times; &middot; &divide; &part; &prime; &Prime;
&nabla; &permil; &deg; &there4; &alefsym; &oslash;
&isin; &notin; &cap; &cup; &sub; &sup; &sube; &supe;
&not; &and; &or; &exist; &forall; &rArr; &hArr;
&rarr; &harr;
x2   ≥   0 true.
  • Ako želite razmake, morate koristiti razmake bez prekida - &nbsp;.
  • Izraz &nbsp; sprječava i prekide usred teksta, što je korisno u formulama.
<i>x</i><sup>2</sup>&nbsp;&nbsp;&ge;&nbsp;&nbsp;0 true.

Komplicirane formule:
  

  
<math>\sum_{n=0}^\infty \frac{x^n}{n!}</math>

Kako spriječiti da Wikiknjige automatski mijenjaju tekst:
Poveznica → (<i>prema</i>) [[Wikipedija:Pomoć]]

  • Ovako se kao običan tekst prikazuje ono što bi inače bio poseban tekst u Wikipediji.
  • Ne uklanja HTML znakove.
<nowiki>Poveznica &rarr; (<i>prema</i>) 
[[Wikiknjige:Pomoć]]</nowiki>

Kako prikazati izvorni oblik posebnih znakova (onih koji se unose s znakom apersanda & na početku, i točkom-zarez na kraju)?
Znak ampersanda mora se u prikazu navesti pomoću njegovog koda &amp; Npr. ako želimo vidjeti što trebamo unijeti da bismo na ekranu dobili nizove znakova &lt; i &gt; (kodovi za prikaz znakova < i >)

&amp;lt; i &amp;gt;

Nevidljivi komentari unutar teksta članka:

  • Koristite ih kad želite da budući uređivači stranice vide komentar.
<!-- ovdje se piše komentar -->

Tablice[uredi]

Kako staviti tablicu sadržaja Kako sada stvari stoje na Wikiknjigama, ako na stranici postoji barem četiri naslova (označenih znakovima "="), na početak stranice (ili nakon uvodnog dijela) automatski ide tablica sadržaja. Ako bilo gdje napišete __NOTOC__ , tablica sadržaja će nestati. Vidi i engleski članak compact TOC za abecedu i godine u naslovima.

Tablice općenito Tablice možete napraviti na dva načina:

Za ovu drugu mogućnost, kao i za objašnjenja kada se stavljaju tablice, vidi engleski članak w:en:Wikipedia:How to use tables.

Automatski datum, vrijeme itd.[uredi]

ŠifraRezultat
{{CURRENTMONTH}} 08
{{CURRENTMONTHNAME}} kolovoza
{{CURRENTMONTHNAMEGEN}} kolovoza
{{CURRENTDAY}} 21
{{CURRENTDAYNAME}} srijeda
{{CURRENTYEAR}} 2019
{{CURRENTTIME}} 22:29
{{NUMBEROFARTICLES}} 974

NUMBEROFARTICLES je broj stranica u hrvatskoj Wikipediji koje sadrže poveznicu i nisu preusmjerene, tj. broj članaka, stranica s poveznicom i razlikovnih stranica (disambiguation pages)).

Transkluzija[uredi]

Software MediaWiki, koji koristi Wikipedija, u određenoj mjeri podržava transkluziju. To znači da se u članke mogu unijeti standardizirani komadi teksta. Na primjer, ako napišete {{msg:stub}} i snimite stranicu, na njoj će se pojaviti tekst This article is a stub. You can help Wikipedia by expanding it. Druge česte transkluzije su {{msg:disambig}} za razlikovne stranice (disambiguation pages) i {{msg:spoiler}} za upozorenje da se u nastavku nešto odaje (npr. kraj filma). Vidi Wikipedia:MediaWiki custom messages za popis svih transkluzija.

Što ako je članak koji pišem postao ogroman i teško mi ga je uređivati?[uredi]

Za to postoje predlošci, na engleskom: templates. Potrebno je stvoriti novu stranicu "Template:Ime_stranice", a u našem članku treba takav predložak uključiti tako da se okruži dvostrukim vitičastim zagradama. Npr. {{Template:Ime_stranice}}

Ima više razloga za korištenje predložaka. Prvi je upravo spomenut, teško je korisniku održavati ogromnu stranicu, ali postoje i hardverski razlozi, koji preporučuju dužinu članaka do 32000 slova.

Automatski popisi, kategorije[uredi]

Glavni članak: Wikiknjige:Kategorije

Ukoliko nekome padne na pamet "pokriti" svojim člancima cijelo jedno područje, vrlo je zgodno objediniti taj rad nekako, tako da svi lako možemo vidjeti koji su članci iz tog područja napisani. To možemo učiniti ručno, stvarajući popise koje ćemo također ručno održavati (što je lako na početku, ali je dugoročno pogrešan pristup), a možemo se osloniti i na automatsko kreiranje popisa članaka koji pripadaju određenoj kategoriji. Dovoljno je na dnu stranice napisati [[Category:Ime_kategorije]], i ako dotična kategorija još ne postoji, biti će kreirana, a članak pridodan toj kategoriji. Wikiknjige ne pretjeravaju s različitim kategorijama, ali to je bolje nego engleska, koja je loš primjer jer ima ponekad i pet različitih kategorija za jednu godinu, a posjeduje kategorije za sve godine od 1 do danas. Smjernica bi mogla biti ne kreirati kategoriju ako će u njoj biti manje od pet članaka, i stvarati smislene kategorije, npr. "Glavni gradovi" ili "Gradovi Hrvatske" su dobri primjeri, a "200 rođenja", "200 smrti" "200" su loši primjeri, jer kako utvrditi tko se rodio, umro ili što se uopće dogodilo 200-te godine naše ere ili prije Krista?

Ostale poveznice[uredi]

Engleski članci: