Novogrčki/Lekcija 6
Samoglasnici (otvornici, vokali)
[uredi]Grčki jezik ih ima pet:
| α | a |
| ε | e |
| ι | i |
| ο | o |
| ου | u |
Od ostalih, javlja se:
| ι, η, υ, οι i υι zvuče jednako |
| ε i αι zvuče jednako |
| ο i ω zvuče jednako |
Suglasnici (zatvornici, konsonanti)
[uredi]Vježba za čitanje:
| τα, τι, η, τη, το, του, τω, κάτω, κότα, άκου |
Većina grčkih riječi ima naglašeni slog, a u riječima s više od jednog sloga je naglašeni slog označen crticom (´) iznad njega. Vokabular:
| κακό | loš |
| κατά | protiv, prema |
Vokabular i vježba za čitanje:
| ναι | da |
| καλό | dobro |
| πού | gdje |
| με | s |
| από | iz |
| σε | u |
| αλλά | ali |
Suglasnici kojih po izgovoru nema u hrvatskom:
| γ osim kada iza slijede ε i ι |
| χ kao njemačko ch u ich |
Vokabular i vježba za čitanje:
| γράφω | pišem |
| για | za |
| γιατί | zašto? zato |
| προς | k |
| όχι | ne |
| παρακαλώ | molim |
Skupine slova čiji izgovor treba naučiti:
| ου | u |
| αυ | av prije samoglasnika i zvučnih suglasnika, inače af |
| ευ | ev prije samoglasnika i zvučnih suglasnika, inače ef |
| ηυ | iv prije samoglasnika i zvučnih suglasnika, inače if |
| μπ | b na početku riječi, u ostalim slučajevima mb |
| ντ | d na početku riječi, u ostalim slučajevima nd |
Vokabular i vježba za čitanje:
| και | i |
| ή | ili |
| αυτός | on |
| αύριο | sutra |
| ευχαριστώ | zahvaljujem |
| γυρεύω | tražiti |
| μπορώ | mogu |
| χαίρετε | radujte se! (pozdrav i rastajanje) |
| καλοκαίρι | ljeto |
Osobne zamjenice
[uredi]Grčki ima tri roda: muški, ženski i srednji. Osobne zamjenice:
| εγώ | ja | εμείς | mi |
| εσύ | ti | εσείς | vi |
| αυτός | on | αυτοί | oni |
| αυτή | ona | αυτές | one |
| αυτό | ono | αυτά | ona |
Glagoli
[uredi]Prva konjugacija
[uredi]Osobne se zamjenice se, kao i u hrvatskom, izostavljaju jer se iz oblika glagola razaznaje subjekt. Primjer:
| γράφω | pišem | γράφουμε | pišemo |
| γράφεις | pišeš | γράφετε | pišete |
| γράφει | piše | γράφουν | pišu |
U novom grčkom nema infinitiva. U navođenju glagola koristi se prvo lice jednine prezenta (npr. γράφω pisati). Glagoli prve konjugacije prepoznaju se po tome što su naglašeni ispred zadnjeg ω. Sljedeći su glagoli glagoli prve konjugacije:
| δίνω | dati |
| αλλάζω | promijeniti |
| διαβάζω | čitati |
| κοιτάζω | pogledati |
| βλέπω | vidjeti |
| ακούω | čuti |
| φτάνω | stići |
| φεύγω | otići |
| παίρνω | uzeti |
| αγοράζω | kupiti |
| ξέρω | znati |
| νομίζω | misliti |
| βάζω | staviti |
| πίνω | piti |
Glagoli imati i είμαι biti
[uredi]Važni glagoli u grčkom su έχω i είμαι. Glagol έχω je pravilni glagol (konjugira se kao γράφω), a njegova konjugacija je:
| έχω | έχουμε |
| έχεις | έχετε |
| έχει | έχουν |
Glagol biti u grčkom jeziku je u pasivu, a aktiv nema. No o tome kasnije. Ponovite konjugaciju glagola biti:
| είμαι | είμαστε |
| είσαι | είστε |
| είναι | είναι |
Rečenice
[uredi]Red riječi je slobodan. Subjekt se ne koristi kada je zamjenica.
| Είναι καλό. | Dobro je. |
| Είναι κακό. | Loše je. |
Vokabular:
| νερό | voda |
| κρασί | vino |
| τσάι | čaj |
| καυτύ | vruće |
| κρύο | hladno |
| άσπρο | bijelo |
| κόκκινο | crveno |
| θέλω | željeti |
Riječ το je određeni član, a koristi se s imenicama srednjeg roda. Rečenice:
| Το νερό είναι κρύο. | Voda je hladna. |
| Το κρασί είναι κρύο. | Vino je hladno. |
| Το τσάι είναι καυτό. | Čaj je vruć. |
| Το άσπρο κρασί είναι κρύο. | Bijelo je vino hladno. |
Negativni oblik se tvori dodavanjem δεν ispred glagola. Upitnik je točka-zarez. Rečenice:
| Το κόκκινο κρασί δεν είναι κρύο. | Crveno vino nije hladno. |
| Το νερό δεν είναι καυτό. | Voda nije vruća. |
Dijalog:
| Χαίρετε. | Bok. |
| Χαίρετε | Bok. |
| Έχετε τσάι; | Imate li čaj? |
| Οχι, δεν έχουμε τσάι. Ξέλετε νερό; | Ne, nemamo čaj. Želite li vode? |
| Ναι, ευχαριστώ. | Da, hvala. |
Dijalog prvi
[uredi]Pozdravljanje drugih.
- Marko: Γεια σας.
- Ana: Kαλημέρα.
- Marko: Τι κάνετε;
- Ana: Πολύ καλά και εσείς;
- Marko: Πολύ καλά.
Vokabular
Γειά σας Bok!
Kαλημέρα Dobro jutro
Τι κάνετε Kako si?
Πολύ καλά Jako dobro
Και εσείς A ti?
Dijalog drugi
[uredi]Predstavljanje.
- Marko: Πώς σε λέvε;
- Ana: Mε λέvε Άvvα.
Vokabular
Πως Kako
σε λένε se zoveš
με λένε se zovem
Naglasak i dijareza
[uredi]Naglasak u grčkim riječima se redovito stavlja. U jednosložnim riječima se može i izostaviti. U ostalim riječima mora doći znak kojim se označava naglasak - ´. Kod diftongâ, ako su naglašeni, oznaka se stavlja na drugo slovo u diftongu (npr. Παύλος, γυναίκα).
Ako se oznaka za naglasak u diftongu nalazi na prvom slovu diftonga, tada taj slog nije diftong, nego se izgovara obično (ρολόι - izgovara se kao ro'loi). No, ako diftong nije naglašen, a treba ga izgovarati kao da nije diftong, tada se iznad drugog slova diftonga stavlja dijareza - ¨ (Εβραϊκός - izgovara se kao evrai'kos).
Postoje riječi koje nemaju naglasak. Te riječi se izgovaraju kao prefiksi dodani riječi na koju se vežu (Ο πατέρας - čita se zajedno - opa'teras; Ο πατέρας μου - čita se zajedno - opa'terasmu).