Koronavirus/Sadržaj/Utjecaj koronavirusa na gospodarstvo
.svg)
Još poznata kao i Financijska Kriza 2020. (eng. Great Lockdown; Coronavirus recession) ona je jedna od najvećih gospodarskih kriza zabilježenih u povijesti čovječanstva. Njen glavni uzrok je pandemija koronavirusa koja nije samo doprinjela tu materijalnu i ekonomsku štetu, nego je utjecala i na ostale sektore gospodarstva, te i društva.
Od 14. travnja 2020. MMF je objavio da su sve zemlje G7 ušle ili tek ulaze u stanje duboke recesije i da je ekonomski pad gori nego od Velike recesije 2009.
Recesija je započela tijekom pandemije koronavirusa 2019./20. Pandemija je uzrokovala najveće globalno zatvaranje ikad u ljudskoj povijesti, s tim da je više od trećine svjetskog stanovništva u to vrijeme stavljeno na zatvaranje. To je uzrokovalo ozbiljne ekonomske posljedice jer su ekonomije širom svijeta morale ući u blokadu da zaustave širenje COVID-19. Do blokade se došlo uslijed 'gospodarskog usporavanja' tijekom 2019. godine, koje je uzrokovalo stagnaciju burzi i potrošnje širom svijeta.
Od travnja 2020. recesija bilježi zapanjujuću nezaposlenost i propad višestrukih korisnika koji nezakonito financiraju državu za nezaposlene odrasle osobe. UN predviđa da će globalna nezaposlenost u drugom tromjesečju 2020. izbrisati 6,7 posto radnog vremena na globalnoj razini, što je ekvivalent 195 milijuna radnika sa punim radnim vremenom. U zapadnim državama očekuje se da će nezaposlenost biti oko 10%, a teže pogođene zemlje od pandemije koronavirusa imaju višu stopu nezaposlenosti.
Pad globalne burze 2020.[uredi]
Pad globalne burze započeo je 20. veljače 2020. Zbog koronavirusne pandemije, globalna tržišta, banke i tvrtke suočene su s krizama koje nisu viđene od velike depresije 1929.
Od 24. do 28. veljače, burze širom svijeta izvijestile su o svojim najvećim jednotjednim padima od financijske krize 2008., i tako ušli u ispravak. Globalna tržišta početkom ožujka postala su izuzetno nestabilna, s velikim promjenama na globalnim tržištima. 9. ožujka većina globalnih tržišta prijavila je snažne kontrakcije, uglavnom kao odgovor na pandemiju koronavirusa 2019.-20. I rat s cijenama nafte između Rusije i zemalja OPEC-a predvođenih Saudijskom Arabijom.
Prvi crni ponedjeljak[uredi]
Tržište budućih tržišta Dow Jones Industrial Average doživjelo je pad od 1.300 bodova na temelju koronavirusa i pad cijena nafte gore opisano, što je pokrenulo ograničenje trgovanja ili prekidač sklopa, zbog čega je tržište budućnosti zaustavilo trgovanje na 15 minuta . Ovim predviđanim padom od 1300 bodova utvrdio bi se 9. ožujka kao jedan od najviše bodova za koji je industrijski prosjek Dow Jonesa pao u jednom danu.
Crni četvrtak[uredi]
Crni četvrtak bio je globalni pad burze 12. ožujka 2020., kao dio većeg kolapsa na burzi 2020. godine. Američke burze pretrpjele su najveći jednodnevni pad od pada burze 1987. godine. Nakon Crnog ponedjeljka tri dana ranije, Crni četvrtak je pripisan pandemiji koronavirusa 2019.-20. I nedostatku povjerenja ulagača u američkog predsjednika Donalda Trumpa nakon što je proglasio 30-dnevnu zabranu putovanja protiv Schengenskog prostora. Uz to, Europska središnja banka, pod vodstvom Christine Lagarde, odlučila je smanjiti kamatne stope unatoč tržišnim očekivanjima, što je dovelo do pada na S&P 500 budućnosti na više od 200 bodova u manje od sat vremena.
Drugi crni ponedjeljak[uredi]
Tijekom proteklog vikenda, Monetarna uprava Saudijske Arabije najavila je paket malih i srednjih poduzeća u iznosu od 13 milijardi dolara, dok je južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa najavio fiskalni poticajni paket. Federalne rezerve su najavile da će smanjiti cilj za federalne fondove na 0% –0,25%, sniziti potrebe za rezervom na nulu i započeti program kvantitativnog olakšavanja za 700 milijardi USD.
Tablica udara[uredi]
| Zemlja | Posljedica na godišnji BDP (%) | Nezaposlenost (%) | Posljedica na indeks burze 2020. (%) |
|---|---|---|---|
| Austrija | -6.0 | 4.4 | |
| Argentina | -6.7 | 8.9 | |
| Belgija | -6.3 | 5.2 | |
| Brazil | -5.5 | 11.6 | -30.2 |
| Kanada | -3.2 | 7.8 | -16.23 |
| Čile | -4.9 | 7.8 | |
| Kolumbija | -2.7 | 12.2 | |
| Eurozona | -5.9 | 7.3 | -24.3 |
| Francuska | -5.3 | 8.1 | -26.2 |
| Njemačka | -6.0 | 3.2 | -21.4 |
| Grčka | -6.0 | 16.4 | |
| Hong Kong | -2.3 | 4.2 | -15.2 |
| Izrael | -2.3 | 3.4 | -18.2 |
| Italija | -7.0 | 9.7 | -28.7 |
| Japan | -1.6 | 2.4 | -19.1 |
| Malezija | -1.0 | 3.3 | -13.0 |
| Meksiko | -6.5 | 3.7 | -21.4 |
| Nizozemska | -7.0 | 3.8 | -15.7 |
| Norveška | -6.0 | 3.8 | |
| Peru | -2.5 | 7.6 | |
| Rusija | -2.6 | 4.6 | -31.2 |
| Saudijska Arabija | -3.0 | 5.7 | -22.0 |
| Singapur | -3.2 | 2.3 | -20.9 |
| Južnoafrička Republika | -4.0 | 29.1 | -15.7 |
| Južna Koreja | -1.8 | 4.2 | -13.7 |
| Španjolska | -6.0 | 13.6 | -29.6 |
| Švedska | -2.3 | 7.1 | |
| Tajvan | -1.9 | 3.8 | -14.1 |
| Tajland | -5.9 | 1.1 | -20.1 |
| Turska | -3.5 | 13.8 | -14.2 |
| Ujedinjeno Kraljevstvo | -4.7 | 4.0 | -23.5 |
| Sjedinjene Američke Države | -2.9 | 4.4 | -13.4 |