Koronavirus/Sadržaj/Pandemija koronavirusa 2019. - 2020.
.svg)
Pandemija koronavirusa 2019./20. ili pandemija COVID-19, Prva pandemija koronavirusa je pandemija nove bolesti dišnih organa izazvana od COVID-19. Bolest je prijavljena krajem prosinca 2019. u megagradu Wuhanu u kineskoj provinciji Hubei. U siječnju 2020. razvila se u epidemiju u NR Kini i proširila se diljem svijeta. Potaknuo ju je do tada novel koronavirus SARS-CoV-2. Kako bi spriječila širenje u zemljama bez učinkovitih zdravstvenih sustava, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je međunarodnu hitnu situaciju 30. siječnja 2020. 9. veljače 2020. broj registriranih smrtnih slučajeva s preko 800 premašio je ukupan broj umrlih u pandemiji SARS 2002/2003. Izvještaj SZO-a od 26. veljače 2020. prvi put je prijavilo više novih infekcija izvan Kine nego unutar. Od 28. veljače 2020. SZO je u svojim izvješćima ocijenio rizik na globalnoj razini „vrlo visokim“ (engleska procjena pandemiju rizika SZO, globalna razina: vrlo visoka), prethodno „visoka“. 11. ožujka 2020. godine, SZO je službeno proglasio prethodnu epidemiju pandemijom, prvu nakon pandemije svinjske gripe 2009.
Trenutno (lipanj 2020.) je pogođeno 213 zemalja ili teritorija. Prva smrt izvan Kine dogodila se 2. veljače 2020. na Filipinima. 15. veljače 2020. Francuska je prijavila prvu smrt izvan Azije, osobu koja je ušla u Kinu. Prva dva Europljana koji su umrli od COVID-19 prijavljena su iz Italije 23. veljače 2020. Dana 7. ožujka 2020. godine, SZO je prvi put prijavio 101.927 osoba, od čega preko 100.000 zaraženih, a 3.486 mrtvih. 2. travnja 2020. zabilježeno je više od milijun slučajeva. Prema stanju od 21. srpnja 2020. potvrđeno je 14.883.803 slučajeva, od toga su 8.937.154 izliječeni i 614.011 preminuli.
Prvi slučaj zaraze virusom SARS-CoV-2 u Hrvatskoj potvrđen je 25. veljače 2020. Trenutačno je u Republici Hrvatskoj potvrđeno 4.422 slučajeva, dok ih je na koronavirus do sada testirano oko 69.721. Zbog velikih dnevnih migracija stanovništva između Istarske županije i Italije Vlada Republike Hrvatske donijela je 13. ožujka 2020. godine odluku o zatvaranju vrtića, osnovnih i srednjih škola te fakulteta 16. ožujka s ciljem sprečavanja širenja bolesti COVID-19.
Podrijetlo[uredi]
Prvi slučaj vjerojatno nastaje prenošenjem virusa sa životinje na čovjeka, što je vjerojatno bio netopir s tržišta u Wuhanu. U privremenom dokumentu objavljenom 23. siječnja o prvim rezultatima sekvenciranja genoma virusa, članovi Instituta za virusologiju u Wuhanu, sveučilišta kineske akademije znanosti i centra za kontrolu i prevenciju bolesti u pokrajini Hubei, pokazuju da je genom virusa 2019-nCoV 96 % identičan koronavirusu kod netopira. Iako podatci pokazuju da su netopiri prenosioci virusa, podatak još uvijek nije potpuno utvrđen.
Li Wenliang bio je kineski oftalmolog koji je već u prosincu 2019. primijetio simptome slične SARS-u kod pacijenata. Svoje znanje dijelio je sa kolegama putem društvene mreže WeChat, a onda su se informacije počele širiti internetom. Tada ga je komunistička vlast Narodne Republike Kine optužila za širenje lažnih vijesti. Bio je prisiljen potpisati dokument u kojem stoji da su izvještaji koje je objavio „ozbiljno narušili društveni poredak“ i obećao da će prestati raditi. Preminuo je 7. veljače 2020. godine. Uzrok njegove smrti je bio koronavirus.
Kronologija[uredi]
31. prosinca 2019. kineske vlasti su objavile da je zabilježeno grupiranje oboljelih od upale pluća u gradu Wuhan, u proviniciji Hubei. Oboljeli su razvili simptome povišene temperature, kašlja i otežanog disanja s pozitivnim nalazom na plućima, dokazanim radiološkom pretragom. Prvi slučajevi oboljelih zabilježeni su početkom prosinca, a epidemiološki su bili povezani s boravkom na gradskoj tržnici Huanan Seafood Wholesale Market, veleprodajnom tržnicom morskih i drugih živih životinja. 7. siječnja 2020. kineske su zdravstvene vlasti službeno priopćile otkriće novog koronavirusa povezanog sa slučajevima virusne upale pluća u Wuhanu. Radi suzbijanja i sprječavanja širenja epidemije, kineske su vlasti, uz zatvaranje spomenute tržnice poduzele niz mjera, uključujući uvođenje karantene u Wuhanu i drugim gradovima Kine, ograničavanje međunarodnog zračnog prijevoza, ali i onog unutar same Kine, kao i restrikciju drugih oblika javnog transporta te provođenje mjera masovne dezinfekcije javnih površina i prostora. Unatoč tome epidemija se brzo proširila i na druge kineske pokrajine, ali i izvan Kine. 30. siječnja 2020. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je epidemiju koronavirusa javnozdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značaja zbog brzine širenja epidemije i velikog broja nepoznanica s njom u vezi.
11. veljače 2020. Svjetska zdravstvena organizacija je bolest uzrokovanu novim koronavirusom nazvala koronavirusna bolest 2019, kratica COVID-19 (eng. Coronavirus disease 2019). 25. veljače 2020. Zabilježen prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj. 28. veljače 2020. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) podigla globalni rizik vezan uz koronavirus na vrlo visok. 2. ožujka 2020. Europska unija je podigla rizik od koronavirusa s umjerenog na visoki. 4. ožujka 2020. Italija poduzima nove mjere protiv širenja koronavirusa; ograničenja sportskih natjecanja, nastavnih aktivnosti, školskih putovanja, rada trgovačkih centara i dr. 5. ožujka 2020. zabilježeni su prvi slučajevi zaraze koronavirusom u Sloveniji i Mađarskoj. 8. ožujka 2020. Italija je ograničila ulazak i izlazak u područja u sjevernoj Italiji. Javni događaji su otkazani i uveden je niz novih mjera za ograničavanje širenja koronavirusa. Slovenija je ograničila javna okupljanja. 11. ožujka 2020. WHO je proglasio globalnu pandemiju zbog koronavirusa. Čelnik Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus upozorio je trebalo 67 dana da virus zarazi prvih 100.000 ljudi, 11 dana za drugih 100.000, dok su za treću trećinu bila potrebna samo četiri dana. Zaključak je da se virus prebrzo širi i da su se oštre mjere trebale i ranije uvesti. 3. travnja 2020., broj zaraženih koronavirusom u svijetu premašio je milijun, umrlo je više od 53.000 ljudi, a više od 200.000 je ozdravilo.
Prijenos[uredi]
Bolest se može prenijeti sa čovjeka na čovjeka putem malih kapljica iz nosa ili usta koja se šire kada osoba sa COVID-19 kašlje ili kiše. Te kapljice se spuštaju na objekte i površine oko osobe. Drugi ljudi mogu dobiti COVID-19 tako što će rukama doticati te objekte i površine, a potom doticati svoje oči, nos ili usta. Ljudi se također mogu zaraziti u slučaju da udahnu kapljice koje zaražena osoba koja ima COVID-19 izbacuje prilikom kašljanja ili kihanja. Zato je važno biti više od jednog metra udaljen od osobe koja je bolesna.
Rukovanje se smatra bliskim kontaktom za širenje bolesti koje se prenose kapljičnim putem, te se zbog toga preporučuje da se ljudi što manje rukuju, jer se time smanjuje rizik potencijalnog prijenosa bolesti koje uzrokuje novi koronavirus (COVID-19) i drugih bolesti koje se prenose tim putem.
Sprječavanje[uredi]
Sprječavanje virusa se vrši na različite potrebe zaštite.
- Pranje ruku najmanje 10 do 20 sekundi
- Nošenje maske
- Udaljenost od 2 ili više metra
- Samoizolacija