Domovinski rat/Sadržaj/Vojne operacije hrvatske vojske/Operacija Medački džep

Izvor: Wikiknjige
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Operacija Medački džep izvedena je 9. lipnja 1993. godine. Cilj operacije bio je ovladavanje prostorom Divosela i Čitluka te udaljavanje neprijateljskih snaga od Gospića. Oslobođeno je 48 četvornih kilometara. Akcija se planirala izvesti u jednom danu no zbog jakog otpora i protu udara vojske RSK i međunarodnog pritiska trajala je do 17. rujna 1993. godine.

Medački džep je područje koje se prostire se oko četiri do pet kilometara u širinu i pet do šest kilometara u dužinu, a obuhvaća mjesta Divoselo, Čitluk i dio Počitelja, te brojne male zaseoke. Nalazilo se u sklopu samoproglašene Republike Srpske Krajine. To je bio u prvom redu seoski kraj, gdje se šume izmjenjuju s poljima. Prije oslobađanja ovog područja tu je živjelo oko 400 stanovnika srpske nacionalnosti.

Početak akcije[uredi]

Operacija Medački džep otpočela je granatiranjem neprijateljskih položaja na tom području u ranim jutarnjim satima 9. rujna 1993. godine. Oko 06:00 sati hrvatske snage, u sastavu kojih su bile postrojbe Hrvatske vojske iz Operativne zone Gospić, uključujući 9. gardijsku brigadu, 111. domobransku pukovniju, domobransku bojnu iz Gospića, domobransku bojnu iz Lovinca, te postrojbe specijalnih snaga policije, ušle su u medački džep. Nakon borbi koje su trajale oko dva dana, uspostavile su nadzor nad Divoselom, Čitlukom i dijelom Počitelja, nakon čega je hrvatska vojska zaustavila napredovanje.

Vojne snage[uredi]

Hrvatska vojska U operaciji su je sudjelovala 9. gardijska brigada, Domobranska bojna Linac, Domobranska bojna Gospić, 111. Domobranska pukovnija i postrojbe specijalne policije MUP-a Hrvatske. U akcijei je sudjelovalo 2500 vojnika, nekoliko T-72 tenkova i velik broj artiljerije.

Vojska RSK U borbi je sudjelovalo 800 vojnika i 70 tenkova, 40 oklopnih transportera i oko 60 komada topničkog oruđa.

Tijek operacije[uredi]

Hrvatska vojska poduzima razmjerno malu akciju "ispravljanja" crte bojišnice oko Gospića i u kratkom napadu osvaja nekoliko naselja južno od Gospića te zauzima bolje položaje na Velebitu.

Obuhvatnim djelovanjem, neprijatelj je doveden u okruženje iz kojeg se morao izvlačiti i napuštati dobro organiziranu obranu. Spremnost za početak napada 6.00 sati 9. rujna 1993. Vrijeme za izvršenje zadaće 19.00 sati istog dana. ZM - vojarna "Eugen Kvaternik" - Gospić, IZM - selo Bilaj.

  • 8./9. rujna 1993. Dovođenje postrojbi (udaljenost od P/C 200 – 300 m).
  • 9. rujna 1993. Topnička priprema trajala je 5 minuta. Istovremeno su djelovala protuoklopna sredstva po otpornim točkama. 1. i 2./9. gardijska brigada "Vukovi" su do 8.30 izvršile bližu zadaću, a 3. bojna ojačana dijelom domovinske bojne Gospić je usporeno napredovala. Izvidnička satnija je, također, u borbi i izvršava svoju zadaću prema Rogića Mostu. Specijalne postrojbe MUP-a su usporeno napredovale i nije došlo do pravovremenog zatvaranja obruča, pa se dio snaga neprijatelja izvukao. Do 12.00 sati većina postrojbi je izvršila zadaću, a ostale oko 13.00 sati. Srbi su brzo razbijeni i povlače se zajedno s civilnim stanovništvom. Planirana akcija završava istoga dana, ali se borbe nastavljaju i narednih dana, da bi se zaustavile pred mjestom Medakom, dvadesetak kilometara jugoistočno od Gospića. U popodnevnim i večernjim satima neprijatelj pokušava protunapad.

Cijela bojišnica od Dalmacije do Karlovca je oživjela i Srbi počinju granatiranjem velikog broja hrvatskih gradova i naselja, pri čem je osobito teško gađan Karlovac u kojem ima na desetine mrtvih. Na jedno predgrađe Zagreba pada veliki projektil zemlja - zemlja luna-17 (NATO oznaka Frog-7), čime "RSK" ostvaruje svoje prijetnje da će u slučaju napada odgovoriti odmazdom.

  • 10. rujna 1993. još jedan pokušaj protunapada i vraćanja područja sela Čitluk i Divoselo.
  • 11. rujna 1993. pokušaj izvlačenja okruženih snaga neprijatelja (neuspješno). Nekoliko dana nakon operacije Medački džep, "RSK" šalje hrvatskim vlastima popis od tridesetak ciljeva koji će biti napadnuti ako se hrvatske snage ne povuku ili ako ponovo napadnu.
  • 12. rujna 1993. neprijatelj učvršćuje crtu obrane, HV se obračunava sa snagama u okruženju.
  • 16. rujna 1993. sporazum o povlačenju HV.
  • 17. rujna 1993. u područje Divosela ulaze Kanađani, (pripadnici UNPROFOR-a.)

Kad se Hrvatska Vojska nakon tjedan dana povukla iz zaposjednutih položaja u navedenim naseljima i predala ih UNPROFOR-u, na ruševinama i zgarištima nađeno je 18 leševa srpskih civila. U narednim danima predali su pedesetak tijela srpskih vojnika. U naseljima Počitelj, Čitluk, Divoselo i osam drugih srušeno je oko 50 kuća, zbog čega je hrvatska strana optužena da sustavno provodi taktiku "spaljene zemlje". Predsjednik RH je suspendirao dva časnika i naložio istragu. Kao odgovor na ove događaje Srbi su iz Podlapače prognali posljednjih preostalih 117 Hrvata. Medačka akcija imala je vrlo ograničeni cilj da uklanjanjem srpskog "džepa" olakša situaciju u Gospiću koji je godinama bio pod stalnim topničkim udarima. Iako je "džep" uništen, Gospić je i dalje mogao biti tučen jer je bojišnica prema istoku i dalje bila udaljena svega nekoliko kilometara.

Gubici[uredi]

Hrvatska strana Poginulo 6 vojnika, a ranjeno 53 vojnika, oštećena 3 tenka i 1 BVP, uništena su 2 sanitetska vozila.

Agresorska strana Poginulo 70 neprijateljskih vojnika i naoružanih civila, zarobljeno 19 neprijateljskih vojnika, zarobljen 1 tenk, 10 minobacača i 20 topova.

Epilog[uredi]

Zbog slabe koordinacije Hrvatske vojske sa Specijalnim postrojbama MUP-a, slabe pripremljenost domobranskih bojni, slabo informiranje o realnom stanju u području djelovanja, neadekvatne provedbe sigurnosnih mjera i zbog zločina i masovnog uništavanja, akcija je nanijela veliku štetu ugledu Hrvatskoj vojsci i Hrvatskoj. Akcija je zbog jakog otpora i slabe pripremljenosti Hrvatskih snaga trajala duže od planiranog jednog dana.