Domovinski rat/Sadržaj/Hrvatske postrojbe/3. gardijska brigada "Kune"

Izvor: Wikiknjige
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Hrvatska 3. gardijsak brigada "Kune" ustrojena je 29. travnja 1991. godine u Vinkovcima. Jedna je od 4 najelitnije hrvatske brigade.

Vojno djelovanje[uredi]

Početkom srpske pobune brigada u suradnji sa snagama MUP-a, nastoji uspostaviti red i zakonitost na području Slavonije i Baranje. Tijekom 1991. godine na području grada Osijeka brigada uključena je u mnoge akcije u cilju obrane suvereniteta Republike Hrvatske. U obrani grada Osijeka angažirana je snagama jačine jedne pješačke bojne (Bijelo Brdo, Ivanovac, Erdut, Sarvaš, Dalj, Laslovo, Tenja). U obrani Vinkovaca ključnu ulogu odigrale su postrojbe u obrani sela Nuštar, u kojoj brigada sudjeluje sa jednom pješačkom bojnom.

1991.[uredi]

  • Obrana grada Vukovara (Bogdanovci, Borovo Selo, Marinci-Henrikovci, proboj za Vukovar)

U obrani grada Vukovara do njegovog zauzimanja od strane JNA neprekidno sudjeluje jedna bojna 3. gbr. U vrijeme najžešćih napada na Vukovar u studenom 1991. godine postrojba sa snagama jačine dviju pješačkih bojni pokušava izvršiti proboj okruženja Vukovara.

  • Baranja (Uglješ, Jagodnjak, Švajcarnica, Čeminac, Darda, Bilje)

3. gardijska brigada provodi vojna djelovanja tijekom obrambenih aktivnosti u Baranji u srpnju i kolovozu 1991. godine.

  • Zapadna Slavonija (Gornji Bogićevci, Kosovac, Donji Bogićevci, Čovac, Smrtići, Pivare)

Tijekom bojnih djelovanja 1991. godine od početka pobune, kao i nakon uključenja JNA u osvajanje hrvatskog državnog teritorija na prostoru Zapadne Slavonije, 3. gardijska brigada na tom prostoru sudjeluje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sa snagama jačine jedne pješačke bojne.

  • Zauzimanje vojnih objekata (Osijek, Đakovo, Našice, Slavonski Brod, Vinkovci)

Zauzimanjem vojnih objekata, putem pregovora ili na nasilan način, postrojbe 3. gardijske brigade se u značajnoj mjeri naoružavaju, ujedno umanjujući mogućnost obavještajnih djelatnosti JNA prema obrambenih snagama Republike Hrvatske.

1992.[uredi]

  • Vinkovačko bojište (Borinci, Vinkovci, Nuštar)

Tijekom 1992. godine cijela 3. gardijska brigada prvi je puta angažirana u bojnim djelovanjima na jednom prostoru i to u bojnom rasporedu obrane grada Vinkovaca na potezu Borinci - Vinkovci - Nuštar. Ondje ostaje sve do potpisivanja primirja. Nakon provedenog razdvajanja snaga brigada se intenzivno obučava, te obrazuje časnički i dočasnički kadar.

1993.[uredi]

U najkritičnijem trenutku tijekom operacije "Maslenica" u siječnju 1993. godine, nakon protuudara neprijatelja, po zapovijedi nadređenog zapovjedništva u bojna djelovanja na području Zadarskog zaleđa uključena je taktička skupina 3. gbr snage jedne ojačane bojne. Nakon operacije "Maslenica" u veljači 1993. godine, 3. gardijska brigada raspoređena je u obranu zadarskog zaleđa, na crti obrane Novigrad - Paljuv - Kašić i to skoro cijelu 1993. godinu.

1994.[uredi]

  • Obuka snaga 3. gardijske brigade, priprema za oslobođenje okupiranih područja (Osijek, Našice, Đakovo, Slavonski Brod)

Tijekom primirja 1994. postrojba je u cijelosti usredotočena na obuku gardista, dočasnika i časnika te poboljšanja u funkcionalnom smislu. U tom razdoblju sve djelatnosti postrojbe usmjerene su na pripreme za predstojeća vojna djelovanja u cilju oslobađanja okupiranih područja.

1995.[uredi]

Tijekom 1995. godine 3. gardijska brigada je sudjelovala u operacijama oslobađanja okupiranog dijela RH - vojno-redarstvena akcija "Bljesak", s dvjema taktičkim skupinama, oslobodivši Okučane.

  • Obrana grada Osijeka - Operacija "Feniks" i "Zid"

Tijekom vojno-redarstvene akcije "Oluja" 3. gardijska brigada raspoređena je u obrani grada Osijeka radi sprječavanja mogućeg prodora iz pravca istoka.

Gubici[uredi]

Tijekom ratnih djelovanja u Domovinskom ratu, poginulo je 323 pripadnika bigade, 36 pripadnika se vode kao nestali, a preko 1088 ih je ranjeno i ozlijeđeno.

Vojni zapovjednici[uredi]