Asirija/Povijest/Staroasirsko razdoblje/Uspon Asirije/Vladavina Ašur-ubalita I. (oko 1363.-1328. p.n.e.)

Izvor: Wikiknjige
''Skoči'' na: orijentacija, traži

Dugotrajna vladavina Ašur-ubalita I. označuje ujedno i prvu pojavu Asirije kao političke stvarnosti, te početak njezina uspona sve dok se ne ubroji među najveće sile drevnog Bliskog istoka. Ovo se razdoblje obično naziva razdobljem Amarne, a Ašur-ubalit igrao je, uz Hetite, drevni Egipat, Kraljevstvo Mitani i Babiloniju, vodeću ulogu u Plodnom polumjesecu. On je ujedno i prvi asirski vladar koji se i službeno nazvao »kraljem Asirije«, dok su se prethodni vladari u gradu-državi Ašur nazivali »namjesnicima boga Ašura.

Ipak, vrlo je malo poznato o razdoblju Ašur-ubalita I. Zna se da je upravljao jedinstvenom i snažnom državom, da je i od ostalih vladara bio priznat kao moćan vladar, te da je kroz prilično dugo razdoblje imao vlast i nad Babilonijom. Dva njegova pisma nađena su u egipatskoj Amarni, a u njima se asirski kralj egipatskom faraonu obraća kao sebi ravnome. Sadržaj pisama odnosi se na dobre trgovačke i vjerojatno političke odnose između dvije zemlje.

Više pojedinosti ima o njegovim odnosima s Babilonijom. Ašur-ubalitova kći udala se za babilonskoga kralja, pa je Ašur-ubalitov unuk postao vladar Babilonije, u čemu mu je pomogao sam Ašur-ubalit I. Kad je došlo do pobune te je Ašur-ubalitov unuk svrgnut i ubijen, a na njegovo mjesto postavljen drugi kralj, asirski kralj provaljuje u Babiloniju, svrgava uzurpatora, a na njegovo mjesto postavlja kralja po svom izboru, te je do kraja života imao važnu ulogu u upravljanju Babilonijom.