Asirija/Povijest/Srednjoasirsko carstvo/Drugo razdoblje/Novi uspon

Izvor: Wikiknjige
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Dolazak na vlast asirskoga kralja, Ašur-reš-išija I. (oko 1132.-1115. p.n.e.) označava početak novog uspona Asirije. Njegova je najveća zasluga ponovno uspostavljanje unutarnje stabilnosti u kraljevstvu, te utvrđivanje granica i utvrda. Nakon njega na vlast dolazi Tiglat-Pileser I. (oko 1114.-1076. p.n.e.), jedan od najznačajnijih kraljeva u asirskoj povijesti. Pod njegovom se vlašću Asirija proširila u svim smjerovima, od Sredozemnog mora na zapadu, do Babilona na jugoistoku. Prvi izazov, neposredno nakon njegova stupanja na prijestolje, bio je napad Frigijaca (Mušuku u asirskim izvorima), koji će se pretvoriti u dugotrajno ratovanje na zapadu asirskoga kraljevstva, u koje će se potom uključiti i Aramejci koji su u tom razdoblju stvorili snažan plemenski savez. Tiglat-Pileser I. uspio je po svoju vlast dovesti čitavu Siriju i južnu Anatoliju, do gorja Taurus.

Usto, Tiglat-Pileser I. vodio je i bitke protiv Babilonaca. Nakon pobjede kod rijeke Donjeg Zaba, Asirci su nastavili prema jugu, te osvojili glavne babilonske gradove, uključujući Babilon i Sipar. Čini se, ipak, da nisu uspjeli zagospodariti i južnom Babilonijom.