Asirija/Povijest/Novoasirsko carstvo/Kasno Asirsko carstvo (744.-612. p.n.e.)/Kulturna i religijska obnova

Izvor: Wikiknjige
''Skoči'' na: orijentacija, traži

Mlađi Sanheribov sin, Asarhadon (681.-669. p.n.e.), manje se bavio vojnim pohodima, a više pitanjima kulture i religije, što je vidljivo iz njegovih kraljevskih natpisa i pisama. Nađeni su i brojni kraljevi zahtjevi za proroštvima upućeni bogovima Šamašu i Adadu, kako bi dali smjernice za državnu politiku. Ipak, poveo je i vojne pohode protiv Egipta, a uspjeh je postigao 671. p.n.e. osvojivši egipatsku prijestolnicu, Memfis. Za jednog od sljedećih pohoda, kojim je htio učvrstiti vlast u Egiptu, Asarhadon je i umro. U Babiloniji je nastojao primiriti stanovništvo radeći oko obnove i ustrojavajući dobru upravu. Središte radova u Babiloniji bila je obnova samog Babilona i Mardukova hrama. Velike radove provodio je i u Ninivi, Ašuru, Arbeli i Kalahu. U Asarhadonovo je vrijeme osobitu ulogu u upravljanju državom imala njegova majka, Nakija, koja je čak pisala kraljevske natpise i primala izvješća službenika o religijskim i vojnim pitanjima. Nakon Asarhadonove smrti ona će nastaviti imati vodeću ulogu i za vlasti svoga unuka, Asurbanipala.