Njemački jezik/Abeceda i izgovor
Njemački jezik Naslovnica — Sadržaj — Doprinositelji
Lekcija 1 • Lekcija 2 • Lekcija 3 • Lekcija 4 • Lekcija 5 • Lekcija 6 • Lekcija 7 • Lekcija 8 • Lekcija 9 Lekcija 10 • Lekcija 11 • Lekcija 12 • Lekcija 13 • Lekcija 14 • Lekcija 15 • Lekcija 16 • Lekcija 17 Lekcija 18 • Lekcija 19 • Lekcija 20 • Lekcija 21 • Lekcija 22 • Lekcija 23 • Lekcija 24 • Lekcija 25 Lekcija 26 • Lekcija 27 • Lekcija 28 • Lekcija 29 • Lekcija 30 • Lekcija 31 • Lekcija 32 • Lekcija 33 Lekcija 34 • Lekcija 35 • Lekcija 36 • Lekcija 37 • Lekcija 38 • Lekcija 39 • Lekcija 40 • Lekcija 41 Vježba 1 • Vježba 2 • Vježba 3 • Vježba 4 • Vježba 5 • Vježba 6 • Vježba 7 • Vježba 8 • Vježba 9 |
|
Njemačka abeceda
[uredi]Njemačka abeceda (das Alphabet) sadrži 26 slova, a to su:
| a | a | j | jot | s | es |
| b | be | k | ka | t | te |
| c | ce | l | el | u | u |
| d | de | m | em | v | fau |
| e | e | n | en | w | ve |
| f | ef | o | o | x | iks |
| g | ge | p | pe | y | üpsilon |
| h | ha | q | ku | z | cet |
| i | i | r | er |
Osim toga, postoje još i preglašeni samoglasnici ä, ö i ü, te ch /ce-ha/, ß /es-cet/, sch /es-ce-ha/, tsch /te-es-ce-ha/.
Fonologija — izgovor njemačkih glasova
[uredi]Njemačke se imenice uvijek pišu velikim slovom!
Samoglasnici (Vokale)
[uredi]U njemačkom jeziku postoji osam samoglasnika (a, e, i, o, u, ä, ö, ü). No, razlikuje se 15 glasova, jer postoje dva načina izgovaranja: dugi i kratki.
Dugi izgovor samoglasnika dogodit će se jedino u sljedećim uvjetima:
- dvostruki samoglasnik (npr. Beet, Saat)
- h koje slijedi iza samoglasnika (npr. Bahn, Huhn)
- ß slijedi iza samoglasnika, a iza njega ponovno slijedi samoglasnik (npr. Füße, Maße)
- diftong ie (dugo i)
Kratki izgovor samoglasnika pojavljuje između ostalog i u sljedećim uvjetima:
- dvostruki suglasnik, ck, ch ili ng, koji slijede iza samoglasnika (npr. Affe, Zweck, Rang)
- iza samoglasnika slijedi ss i samoglasnik (npr. wissen, Masse)
Da bi se bilo u mogućnosti pravilno izgovarati samoglasnike njemačkoga jezika, potrebno je naučiti podjelu samoglasnika.
Postoje tri kriterija na temelju kojih se dijele samoglasnici:
- 1. vertikalna/okomita dimenzija
- 2. horizontalna/vodoravna dimenzija
- 3. položaj usana.
1. Vertikalna/okomita dimenzija
[uredi]Prema ovom kriteriju samoglasnici se dijele na temelju stupnja uzdignutosti jezika prema nepcu:
- a) visoki (i, u)
- b) srednji (e, o)
- c) niski (a)
IPA (International Phonetic Alphabet - Međunarodna fonetska abeceda) koristi drugačije nazive za ovaj kriterij, a izdvaja ih sedam:
- zatvoreni (i, u)
- gotovo zatvoreni
- zatvoreno-srednji
- srednji (e, o)
- otvoreno-srednji
- gotovo otvoreni
- otvoreni (a)
Hrvatski jezik ne poznaje ove djelomične samoglasnike, one na granici između otvorenih i srednjih te srednjih i zatvorenih, dok ih u njemačkom jeziku ima.
2. Horizontalna/vodoravna dimenzija
[uredi]Prema ovom kriteriju samoglasnici se dijele na temelju vodoravnoga položaja jezika prema nepcu:
- a) prednji (i, e)
- b) srednji (a)
- c) stražnji (o, u)
IPA za ovu podjelu koristi iste nazive, no izdvaja ih pet:
- prednji (i, e)
- gotovo prednji
- centralni (a)
- gotovo stražnji
- stražnji (u, o)
3. Položaj usana
[uredi]Prema ovom kriteriju samoglasnici se dijele s obzirom na to jesu li usne zaobljene pri izgovoru ili ne:
- a) oni koji se izgovaraju zaobljenim usnama (okrugli otvor) (o, u)
- b) oni koji se ne izgovaraju zaobljenim usnama (a, e, i)
IPA koristi dva drugačija naziva:
- zaobljeni (u, o)
- nezaobljeni (i, e, a)
Primjeri u zagradama odnose se na samoglasnike hrvatskog jezika!
Evo još jednom sa svim parametrima ():
| IPA | Parametri |
|---|---|
| a | otvoreni, centralni, nezaobljeni |
| e | srednji, prednji, nezaobljeni |
| i | zatvoreni, prednji, nezaobljeni |
| o | srednji, stražnji, zaobljeni |
| u | zatvoreni, stražnji, zaobljeni |
Samoglasnici njemačkog jezika:
| IPA | Primjeri | Parametri | Objašnjenje |
|---|---|---|---|
| Monoftonzi | |||
| a | Dach | otvoreni, centralni, nezaobljeni | kratki izgovor slova a; kao naše a |
| aː | Bahn | otvoreni, prednji, nezaobljeni | dugi izgovor slova a; |
| ɛ | Bett | otvoreno-srednji, prednji, nezaobljeni | kratki izgovor slova e; |
| eː | Beet | zatvoreno-srednji, prednji, nezaobljeni | dugi izgovor slova e; |
| ɪ | Schiff | gotovo zatvoreni, gotovo prednji, nezaobljeni | kratki izgovor slova i; |
| iː | viel | zatvoreni, prednji, nezaobljeni | dugi izgovor slova i; kao naše i |
| ɔ | Post | otvoreno-srednji, stražnji, zaobljeni | kratki izgovor slova o; |
| oː | Boot | zatvoreno-srednji, stražnji, zaobljeni | dugi izgovor slova o; |
| ʊ | Putz | gotovo zatvoreni, gotovo stražnji, zaobljeni | kratki izgovor slova u; |
| uː | Pute | zatvoreni, stražnji, zaobljeni | dugi izgovor slova u; kao naše u |
| ɛ | hätte | otvoreno-srednji, prednji, zaobljeni | kratki izgovor slova ä; |
| ɛː | wähle | otvoreno-srednji, prednji, zaobljeni | dugi izgovor slova ä; |
| œ | Hölle | otvoreno-srednji, prednji, zaobljeni | kratki izgovor slova ö; |
| øː | Höhle | zatvoreno-srednji, prednji, zaobljeni | dugi izgovor slova ö; |
| ʏ | füllen | gotovo zatvoreni, gotovo prednji, nezaobljeni | kratki izgovor slova ü; |
| yː | fühlen | zatvoreni, prednji, zaobljeni | dugi izgovor slova ü; |
| Diftonzi | |||
| aɪ | weit | kratko a + kratko i; slično hrvatskom aj | |
| aʊ | Haut | kratko a + kratko u; slično hrvatskom au | |
| ɔʏ | Heute | kratko o + kratko ü; slično hrvatskom oj | |
| Reducirani/skraćeni samoglasnici | |||
| ɐ | Ober | gotovo otvoreni centralni | slično hrvatskom a |
| ə | halte | srednji centralni | |
- kratko ä i kratko e izgovaraju se jednako, pa zbog toga postoji 15 glasova, a ne 16
Samoglasnik e čita se kao ə kada se pojavljuje na kraju riječi u skupovima -en, -el, -er, -em, -e (npr. halte /xaltə/), dok se er izgovara kao ɐ kada se nalazi na kraju riječi (npr. aber /abɐ/)
Prijeglašeni samoglasnici
ä se izgovara na već opisan način
ö se izgovara tako da usne namjestite na izgovor glasa o, a pokušate izgovoriti glas e, ili na već neki drugi način
ü se izgovara tako da usne namjestite na izgovor glasa u, a pokušate izgovoriti glas i, ili na već neki drugi način
Diftonzi
ei se UVIJEK izgovara kao aj (tj. aɪ)
ie se izgovara kao dugo i
eu se izgovara kao oj (tj. ɔʏ)
y se izgovara kao ü (tj. y)
Suglasnici (Konsonanten)
[uredi]b se izgovara kao p kada se nalazi na kraju sloga (npr. lieb /liːp/), a inače se izgovara kao b (npr. Bach /bax/)
ch se izgovara kao mekano h (IPA: ç za meko, a x za tvrdo), jezik je potrebno više približiti nepcu, ali samo kada se ispred njega nalaze svi samoglasnici,
osim a, u i au (npr. lächeln /lɛçɛln/, auch /aʊh/)
chs se izgovara kao ks (npr. wachsen;[1] IPA: [ˈvaksn̩] {wikt:de})
ck se izgovara kao k (npr. backen /bakən/)
d se izgovara kao t kada se nalazi na kraju sloga (npr. Lied /liːt/), a inače se izgovara kao glas d (npr. Dach /dax/)
dsch se izgovara kao dž (IPA: dʒ) (npr. Dschungel /dʒʊŋəl/) - ovo je jedan od suglasnika koji dolazi iz stranog jezika (nije nastao u njemačkom)
g se izgovara kao k kada se nalazi na kraju sloga (npr. Zug /tsuːk/), a inače kao glas g (npr. gut /guːt/);
No, kada se g nalazi na kraju riječi sa samoglasnikom i, izgovara se kao ih (IPA: iç)(npr. zwanzig /tsvantsɪç/)
g se ponekada, i to u stranim riječima, izgovara kao ž (IPA: ʒ) (npr. Genie /ʒɛniː/) - ovo je jedan od suglasnika koji dolazi iz stranog jezika (nije nastao u njemačkom)
h se izgovara kao h (tvrdo) kada se nalazi na početku riječi (npr. Hund /xʊnt/), a inače se glas h ne izgovara, nego je zbog toga samoglasnik ispred njega dug (npr. kahl /kaːl/)
ng (IPA: ŋ) se izgovara kao glas n u riječima banka, anka (npr. Hunger /xʊŋɐ/)
ph se izgovara kao f (npr. Photo /fɔtɔ/)
qu se izgovara kao kv (npr. Quaker /kvakə/)
r se ne izgovara kao naše, u nekim slučajevima da, no, postoje tri načina:
- IPA: ʁ - kao francusko r
- IPA: ʀ - kao francusko r (s treperenjem pri izgovoru {kao što mi rrrrrrrr})
- IPA: r - kao talijansko r (također i naše)
s se izgovara kao z kada se nalazi na početku riječi ili sloga, a iza njega slijedi samoglasnik (npr. Sech /zɛç/) ili kada se nalazi između dva samoglasnika (npr. Rose /roːsə/), a inače se izgovara kao s (npr. Landeskunde /landɛskʊndə/)
ß se izgovara kao s (npr. weiß /vaɪs/)
sch se izgovara kao š (IPA: ʃ) (npr. schwebend /ʃveːbənt/)
sp se izgovara kao šp (npr. Sport /ʃpɔrt/)
st se izgovara kao št (npr. Stallmut /ʃtalmʊt/)
th se izgovara kao t (npr. Thronfolger /troːnfɔlgə/)
-tien se izgovara kao cien (npr. Kroatien /krɔatsiən/)
-tion se izgovara kao cion (npr. verauktionieren /fɛɐʔaʊktsɪɔniːrən/)
tsch se izgovara kao č (IPA: tʃ)(npr. Tschardasch /tʃardaʃ/)
tz se izgovara kao c (npr. jetzt /jetst/)
v se ponekada izgovara kao f, a ponekada kao v (npr. Vater /fatɐ/
w se izgovara kao v (npr. Wagengeleise /vagənʔgɛlaɪzə/)
x se izgovara kao ks (npr. Xylophon /ksʏlɔfɔn/)
z se izgovara kao c (IPA: ts) (npr. Zeit /tsaɪt/)
ʔ označava da između dva slova postoji stanka, ali se ne piše (npr. beamtet /bəʔamtət/)
Udvostručeni suglasnici se izgovaraju kao jedan glas, a mogući su: ll, rr, mm, nn, pp, tt, ff, ss.
Izvori
[uredi]- ↑ Branislav Grujić, Josip Zidar, Rečnik nemačko-srpskohrvatski srpskohrvatsko-nemački: sa kratkom gramatikom nemačkog jezika, Dvadesetdeveto izdanje, Cetinje: »Obod«, Beograd-Zagreb: »Medicinska knjiga«, Beograd: »Narodna knjiga«, 1984., neobrojčena stranica: šesta stranica od str. 417., odnosno druga prije str. 423.