Njemački jezik/Abeceda i izgovor

Izvor: Wikiknjige
''Skoči'' na: orijentacija, traži
Njemački jezik
NaslovnicaSadržajDoprinositelji
Lekcija 1Lekcija 2Lekcija 3Lekcija 4Lekcija 5Lekcija 6Lekcija 7Lekcija 8Lekcija 9 Lekcija 10Lekcija 11Lekcija 12Lekcija 13Lekcija 14Lekcija 15Lekcija 16Lekcija 17 Lekcija 18Lekcija 19Lekcija 20Lekcija 21Lekcija 22Lekcija 23Lekcija 24Lekcija 25 Lekcija 26Lekcija 27Lekcija 28Lekcija 29Lekcija 30Lekcija 31Lekcija 32Lekcija 33 Lekcija 34Lekcija 35Lekcija 36Lekcija 37Lekcija 38Lekcija 39Lekcija 40Lekcija 41

Vježba 1Vježba 2Vježba 3Vježba 4Vježba 5Vježba 6Vježba 7Vježba 8Vježba 9
Rješenje 1Rješenje 2Rješenje 3Rješenje 4Rješenje 5Rješenje 6Rješenje 7
Rješenje 8Rješenje 9

Abeceda i izgovorNjemačko - Hrvatski rječnikHrvatsko - Njemački rječnik
Njemačka zastava

Njemačka abeceda[uredi]

Njemačka abeceda (das Alphabet) sadrži 26 slova, a to su:

a a       j jot     s es    
b be k ka t te
c ce l el u u
d de m em v fau
e e n en w ve
f ef o o x iks
g ge p pe y üpsilon
h ha q ku z cet
i i r er

Osim toga, postoje još i preglašeni samoglasnici ä, ö i ü, te ch /ce-ha/, ß /es-cet/, sch /es-ce-ha/, tsch /te-es-ce-ha/.

Fonologija - izgovor njemačkih glasova[uredi]

Njemačke se imenice uvijek pišu velikim slovom!

Samoglasnici (Vokale)[uredi]

U njemačkom jeziku postoji osam samoglasnika (a, e, i, o, u, ä, ö, ü). No, razlikuje se 15 glasova, jer postoje dva načina izgovaranja: dugi i kratki.
Dugi izgovor samoglasnika dogodit će se jedino u sljedećim uvjetima:

  • dvostruki samoglasnik (npr. Beet, Saat)
  • h koje slijedi iza samoglasnika (npr. Bahn, Huhn)
  • ß slijedi iza samoglasnika, a iza njega ponovno slijedi samoglasnik (npr. Füße, Maße)
  • diftong ie (dugo i)

Kratki izgovor samoglasnika pojavljuje između ostalog i u sljedećim uvjetima:

  • dvostruki suglasnik, ck, ch ili ng, koji slijede iza samoglasnika (npr. Affe, Zweck, Rang)
  • iza samoglasnika slijedi ss i samoglasnik (npr. wissen, Masse)

Da bi se bilo u mogućnosti pravilno izgovarati samoglasnike njemačkoga jezika, potrebno je naučiti podjelu samoglasnika.
Postoje tri kriterija na temelju kojih se dijele samoglasnici:

  • 1. vertikalna/okomita dimenzija
  • 2. horizontalna/vodoravna dimenzija
  • 3. položaj usana.

1. Vertikalna/okomita dimenzija[uredi]

Prema ovom kriteriju samoglasnici se dijele na temelju stupnja uzdignutosti jezika prema nepcu:

  • a) visoki (i, u)
  • b) srednji (e, o)
  • c) niski (a)

IPA (International Phonetic Alphabet - internacionalna fonetička abeceda) koristi drugačije nazive za ovaj kriterij, a izdvaja ih sedam:

  • zatvoreni (i, u)
  • gotovo zatvoreni
  • zatvoreno-srednji
  • srednji (e, o)
  • otvoreno-srednji
  • gotovo otvoreni
  • otvoreni (a)

Hrvatski jezik ne poznaje ove djelomične samoglasnike, one na granici između otvorenih i srednjih te srednjih i zatvorenih, dok ih u njemačkom jeziku ima.

2. Horizontalna/vodoravna dimenzija[uredi]

Prema ovom kriteriju samoglasnici se dijele na temelju vodoravnoga položaja jezika prema nepcu:

  • a) prednji (i, e)
  • b) srednji (a)
  • c) stražnji (o, u)

IPA za ovu podjelu koristi iste nazive, no izdvaja ih pet:

  • prednji (i, e)
  • gotovo prednji
  • centralni (a)
  • gotovo stražnji
  • stražnji (u, o)

3. Položaj usana[uredi]

Prema ovom kriteriju samoglasnici se dijele s obzirom na to jesu li usne zaobljene pri izgovoru ili ne:

  • a) oni koji se izgovaraju zaobljenim usnama (okrugli otvor) (o, u)
  • b) oni koji se ne izgovaraju zaobljenim usnama (a, e, i)

IPA koristi dva drugačija naziva:

  • zaobljeni (u, o)
  • nezaobljeni (i, e, a)

Primjeri u zagradama odnose se na samoglasnike hrvatskog jezika!
Evo još jednom sa svim parametrima ():

IPA Parametri
a otvoreni, centralni, nezaobljeni
e srednji, prednji, nezaobljeni
i zatvoreni, prednji, nezaobljeni
o srednji, stražnji, zaobljeni
u zatvoreni, stražnji, zaobljeni

Samoglasnici njemačkog jezika:

IPA Primjeri Parametri Objašnjenje
Monoftonzi
a Dach otvoreni, centralni, nezaobljeni kratki izgovor slova a; kao naše a
Bahn otvoreni, prednji, nezaobljeni dugi izgovor slova a;
ɛ Bett otvoreno-srednji, prednji, nezaobljeni kratki izgovor slova e;
Beet zatvoreno-srednji, prednji, nezaobljeni dugi izgovor slova e;
ɪ Schiff gotovo zatvoreni, gotovo prednji, nezaobljeni kratki izgovor slova i;
viel zatvoreni, prednji, nezaobljeni dugi izgovor slova i; kao naše i
ɔ Post otvoreno-srednji, stražnji, zaobljeni kratki izgovor slova o;
Boot zatvoreno-srednji, stražnji, zaobljeni dugi izgovor slova o;
ʊ Putz gotovo zatvoreni, gotovo stražnji, zaobljeni kratki izgovor slova u;
Pute zatvoreni, stražnji, zaobljeni dugi izgovor slova u; kao naše u
ɛ hätte otvoreno-srednji, prednji, zaobljeni kratki izgovor slova ä;
ɛː wähle otvoreno-srednji, prednji, zaobljeni dugi izgovor slova ä;
œ Hölle otvoreno-srednji, prednji, zaobljeni kratki izgovor slova ö;
øː Höhle zatvoreno-srednji, prednji, zaobljeni dugi izgovor slova ö;
ʏ füllen gotovo zatvoreni, gotovo prednji, nezaobljeni kratki izgovor slova ü;
fühlen zatvoreni, prednji, zaobljeni dugi izgovor slova ü;
Diftonzi
weit kratko a + kratko i; slično hrvatskom aj
Haut kratko a + kratko u; slično hrvatskom au
ɔʏ Heute kratko o + kratko ü; slično hrvatskom oj
Reducirani/skraćeni samoglasnici
ɐ Ober gotovo otvoreni centralni slično hrvatskom a
ə halte srednji centralni
  • kratko ä i kratko e izgovaraju se jednako, pa zbog toga postoji 15 glasova, a ne 16

Samoglasnik e čita se kao ə kada se pojavljuje na kraju riječi u skupovima -en, -el, -er, -em, -e (npr. halte /xaltə/), dok se er izgovara kao ɐ kada se nalazi na kraju riječi (npr. aber /abɐ/)

Prijeglašeni samoglasnici
ä se izgovara na već opisan način
ö se izgovara tako da usne namjestite na izgovor glasa o, a pokušate izgovoriti glas e, ili na već neki drugi način
ü se izgovara tako da usne namjestite na izgovor glasa u, a pokušate izgovoriti glas i, ili na već neki drugi način

Diftonzi
ei se UVIJEK izgovara kao aj (tj. aɪ)
ie se izgovara kao dugo i
eu se izgovara kao oj (tj. ɔʏ)
y se izgovara kao ü (tj. y)

Suglasnici (Konsonanten)[uredi]

b se izgovara kao p kada se nalazi na kraju sloga (npr. lieb /liːp/), a inače se izgovara kao b (npr. Bach /bax/)
ch se izgovara kao mekano h (IPA: ç za meko, a x za tvrdo), jezik je potrebno više približiti nepcu, ali samo kada se ispred njega nalaze svi samoglasnici,
osim a, u i au (npr. cheln /lɛçɛln/, auch /aʊh/)
ck se izgovara kao k (npr. backen /bakən/)
d se izgovara kao t kada se nalazi na kraju sloga (npr. Lied /liːt/), a inače se izgovara kao glas d (npr. Dach /dax/)
dsch se izgovara kao (IPA: dʒ) (npr. Dschungel /dʒʊŋəl/) - ovo je jedan od suglasnika koji dolazi iz stranog jezika (nije nastao u njemačkom)
g se izgovara kao k kada se nalazi na kraju sloga (npr. Zug /tsuːk/), a inače kao glas g (npr. gut /guːt/);
ALI!!! Kada se g nalazi na kraju riječi sa samoglasnikom i, izgovara se kao ih (IPA: iç)(npr. zwanzig /tsvantsɪç/)
g se ponekada, i to u stranim riječima, izgovara kao ž (IPA: ʒ) (npr. Genie /ʒɛniː/) - ovo je jedan od suglasnika koji dolazi iz stranog jezika (nije nastao u njemačkom)
h se izgovara kao h (tvrdo) kada se nalazi na početku riječi (npr. Hund /xʊnt/), a inače se glas h ne izgovara, nego je zbog toga samoglasnik ispred njega dug (npr. kahl /kaːl/)
ng (IPA: ŋ) se izgovara kao glas n u riječima banka, anka (npr. Hunger /xʊŋɐ/)
ph se izgovara kao f (npr. Photo /fɔtɔ/)
qu se izgovara kao kv (npr. Quaker /kvakə/)
r se NE IZGOVARA kao naše, u nekim slučajevima da, no, postoje tri načina:

  • IPA: ʁ - kao francusko r
  • IPA: ʀ - kao francusko r (s treperenjem pri izgovoru {kao što mi rrrrrrrr})
  • IPA: r - kao talijansko r (također i naše)

s se izgovara kao z kada se nalazi na početku riječi ili sloga, a iza njega slijedi samoglasnik (npr. Sech /zɛç/) ili kada se nalazi između dva samoglasnika (npr. Rose /roːsə/), a inače se izgovara kao s (npr. Landeskunde /landɛskʊndə/)
ß se izgovara kao s (npr. weiß /vaɪs/)
sch se izgovara kao š (IPA: ʃ)(npr. schwebend /ʃveːbənt/)
sp se izgovara kao šp (npr. Sport /ʃpɔrt/)
st se izgovara kao št (npr. Stallmut /ʃtalmʊt/)
th se izgovara kao t (npr. Thronfolger /troːnfɔlgə/)
-tien se izgovara kao cien (npr. Kroatien /krɔatsiən/)
-tion se izgovara kao cion (npr. verauktionieren /fɛɐʔaʊktsɪɔniːrən/)
tsch se izgovara kao č (IPA: tʃ)(npr. Tschardasch /tʃardaʃ/)
tz se izgovara kao c (npr. jetzt /jetst/)
v se ponekada izgovara kao f, a ponekada kao v (npr. Vater /fatɐ/
w se izgovara kao v (npr. Wagengeleise /vagənʔgɛlaɪzə/)
x se izgovara kao ks (npr. Xylophon /ksʏlɔfɔn/)
z se izgovara kao c (IPA: ts) (npr. Zeit /tsaɪt/)
ʔ označava da između dva slova postoji stanka, ali se ne piše (npr. beamtet /bəʔamtət/)

Udvostručeni suglasnici se izgovaraju kao jedan glas, a mogući su: ll, rr, mm, nn, pp, tt, ff, ss.