MiG-21/Sadržaj/Razvoj i početak proizvodnje

Nakon prvog Sovjetskog nadzvučnog zrakoplova, MiG-19, Sovjetsko vodstvo nastavlja tradiciju izrade lovaca s usisnikom zraka u nosu.

U projektu razvoja novog lovca sudjelovala s dva projekta s dva prototipa. Prvi prototip za razvoj novog lovca je nosio oznaku "Ye-2" (u nekoj literaturi "E-2") i imao je obično strjelasto krilo. Krilo se spajalo s trupom zrakoplova pod kutem od 60° te je dizajnom bilo dosta slično svojim prethodnicima. Prvi probni let je imao 4. rujna 1956. s Sedovom za kontrolama. Drugi prototip je imao delta krila te je nosio oznaku "YE-4". daljnim testiranjima, "YE-2" je odbijen u korist "YE-4" koji je nastavio s razvojem. Prvi probni let je imao 14. lipnja 1954. daljim razvojem je nastao "YE-5" s snažnijim motorom te je postao osnova budućeg MiGa-21. Prvi testni let je imao 9. siječnja 1956. s pilotom Vladimirom A. Nefyedovom za kontrolama, a javnosti je prvi put predstavljen 24. lipnja 1956. tijekom sovjetskog dana zrakoplovstva u Tushinu. Očekivanja 1956. oko novog projekta su bila tako visoka, da se planiralo da oba prototipa uđu u proizvodnju (YE-2A i YE-5). YE-2A bi nosio oznaku MiG-23, a YE-5 oznaku MiG-21. Sovjetsko zapovijedništvo naručuje nekoliko protipova za testiranja. Pokusi su pokazali da je YE-5 malo brži i okretniji te je nakraju izabran za proizvodnju. To je bilo iznenađenje s obzirom na činjenicu da je YE-5 imao dosta problema tijekom svog razvoja.

Problemi oko novog zrakoplova

Kad je MiG-21 prvi put prikazan i ozbiljnije testiran, dizajn je pokazao nekoliko mana, uključujući u sustavu naoružanja. Rane verzije raketa zrak-zrak Vympel K-13 (NATO: AA-2 Atoll) su bile neuspješne te su rijetko pogađale svoj cilj. Ciljnik u kokpitu koji je funkcionirao na principu žiroskopa se često znao poremetiti ako bi došlo do naglog manevra. Ovo je rezultiralo brojnim izmjenama te je za vrijeme Vijetnamskog rata (prvog velikog ispita) imao dosta uspjeha te je uspješno korišten.

Još jedan nedostatak MiGa-21 je njegov relativno malen domet djelovanja, pogotovo u borbenim djelovanjima ili kada se koristi "after burner" (naknadno sagorijevanje-dodavanje veće količine goriva radi povećanja brzine). Brza potrošnja goriva je imala utjecaj na stabilnost i upravljivost zrakoplova. Jednom kad bi se potrošile 2/3 goriva, središte gravitacije se pomicalo prema stražnjem dijelu zrakoplova. To je rezultiralo stalnim "dizanjem" nosa te teškoćom upravljanja.

Delta krila MiGa-21 koja su odlična za brze napade presretača imaju manu kod naglih zakretanja jer zbog svoje velike površine usporavaju zrakoplov.