Esperanto/Lekcija 1: razlika između inačica
Redak 112: | Redak 112: | ||
| njihovo |
| njihovo |
||
|} |
|} |
||
===Glagoli - prezent=== |
|||
Osnovna forma glagola je ''infinitiv''. U hrvatskom infinitivi završavaju na ti ili ći. U Esperantu, infinitiv glagola ima na kraju '''-i'''. Kada imenicu pretvaramo u glagol na imensku osnovu dodamo '''-i'''. Na primjer '''ludo''' (igra), '''ludi''' (igrati). |
|||
Kada želimo napraviti prezent glagola u Esperantu samo maknemo nastavak '''-i''' i korijenu riječi dodamo '''-as'''. Neki primjeri: '''mi legas''' (ja čitam), '''li ridas''' (on se smije), '''Roberto manĝas la kukon''' (Robert jede tortu). |
|||
U Esperantu nema konjugacije, stoga glagol isto izgleda kroz sva lica. |
|||
==Vokabular== |
==Vokabular== |
Inačica od 13. veljače 2008. u 21:52
Bonvenon! Dobrodošli na prvu lekciju Esperanta. Lekcija se sastoji od nekoliko dijelova koje uključuju dijalog, gramatiku i vokabular te zadatke i prijevod dijaloga. Prije početka budite sigurni da ste pročitali i svladali Dodatak A. Krenimo!
Dijalog
- Frank : Saluton ! Mia nomo estas Frank. Kaj via ?
- Jean : Saluton ! Mi estas Jean. De kie vi venas ?
- Frank : Mi venas de Novjorko, en Usono. Kaj vi ?
- Jean : Mi venas de Parizo, en Francio.
Za prijevod sačekajte do kraja lekcije
Gramatika
Pošto je Esperanto vrlo pravilan jezik, njegova pravila se mogu primjenivati u potpunosti bez nekih iznimaka. To znači na je gramatika mnogo lakša od ostalih jezika i da se brze ući i razumijeva. U ovoj lekciji naučit ćemo kako tvoriti imenice pridjeve i sadašnje vrijeme glagola.
Imenice
Kao i u svakom jeziku, imenice su riječi koje označavaju osobe, stvari i pojave. Neki primjeri imenica na hrvatskom jeziku su: "čovjek", "kuća", "prijatelji", "torta", "Ivan", "Francuska" i "vrt"
U Esperantu imenice završavaju na -o. Dio riječi koji se nalazi prije glasa -o je poznat kao korijen riječi. Na primjer u riječi urbo (grad), urb- je korijen, a nastavak -o čini ga imenicom.
Kada želimo napraviti množinu dodamo -j na kraju riječi, na primjer urboj (gradovi).
Evo nekoliko primjera imenica u Esperantu: homo (čovjek), domo (kuća), amikoj (prijatelji), kuko (torta), Johano (Ivan), Francio (Francuska) and ĝardeno (vrt).
Esperanto ima samo jedan određeni član la, npr. la urbo. La se nikad ne mjenja ni za jedninu ni za množinu.
Pridjevi
Pridjevi su riječi koje opisuju imenicu. Neki primjeri pridjeva na hrvatskom su: "sretan", "umoran", "lijep", "mlad" i "svjež".
Kada želimo promjeniti imenicu u odgovarajući pridjev zamjenimo -o sa -a. Na primjer urbo (grad) prelazi u urba (gradski).
Evo nekoliko pridjeva : gaja (sretan), laca (umoran), bela (lijep), juna (mlad) and freŝa (svjež).
U Esperantu pridjev se mora slagati s imenicom u broju pa ukoliko je ona i u jednini i pridjev mora biti u jednini ukoliko je ona u množini i pridjev mora biti u množini. Naprimjer: la freŝa kuko (svježa torta), la freŝaj kukoj (svježe torte); gaja homo (sretan čovjek), gajaj homoj (sretni ljudi).
Prefiks mal- mjenja Esperantsku riječ u suprotno značenje - činjenica koja daleko više povećava vokabular. Evo neki primjeri sa mal-: malgaja (nesretan), mallaca (odmoran), malbela (ružan), maljuna (star) and malfreŝa (ustajao).
Prilozi
Prilozi su rijeći koje opisuju glagole, pridjeve ili druge priloge. Govore nam način, mjesto, vrijeme i količinu. Neki primjeri za priloge su: "brzo", "oralno", "kućno", i "pisaće".
Kada želiš pretvoriti neku riječ u Esperantu u prilog, zamjeni uobičajne završetke (-a za pridjev, -o za imenicu, i -i za glagole) sa -e.
Evo nekih primjera priloga u Esperantu: rapide (brzo), buŝe (usmeno), hejme (kućno), and skribe (pisaće).
Napominjemo da nisu svi prilozi po ovom pravilu, ali velika većina jest.
Osobne zamjenice
Esperanto ima 10 osobnih zamjenica. Međutim 7 njih su najvažniji koji su ovdje navedeni. Ostale ćeš učiti u ostalim lekcijama
Esperanto | Hrvatski |
---|---|
mi | ja |
vi | ti |
ŝi | ona |
li | on |
ĝi | ono(sve neživo) |
ni | mi |
vi | vi |
ili | oni |
Ostale osobne zamjenice ("oni", "si") ćete obraditi kasnije. "Ci", oblik koji se upotebljava za poznate oblike zamjenica "vi" i "ti" se rijetko upotrebljava.
Posvojne zamjenice
Kada želimo osobnu zamjenicu pretvorit u posvojnu (pridjev!), jednostavno dodaj nastavak -a na kraj.
Esperanto | Hrvatski |
---|---|
mia | moje |
via | tvoje |
ŝia | njeno |
lia | njegovo |
ĝia | njegovo/njeno |
nia | naše |
via | vaše |
ilia | njihovo |
Glagoli - prezent
Osnovna forma glagola je infinitiv. U hrvatskom infinitivi završavaju na ti ili ći. U Esperantu, infinitiv glagola ima na kraju -i. Kada imenicu pretvaramo u glagol na imensku osnovu dodamo -i. Na primjer ludo (igra), ludi (igrati).
Kada želimo napraviti prezent glagola u Esperantu samo maknemo nastavak -i i korijenu riječi dodamo -as. Neki primjeri: mi legas (ja čitam), li ridas (on se smije), Roberto manĝas la kukon (Robert jede tortu).
U Esperantu nema konjugacije, stoga glagol isto izgleda kroz sva lica.