Esperanto/Lekcija 1: razlika između inačica

Izvor: Wikiknjige
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 11: Redak 11:


==Gramatika==
==Gramatika==

Pošto je Esperanto vrlo pravilan jezik, njegova pravila se mogu primjenivati u potpunosti bez nekih iznimaka. To znači na je gramatika mnogo lakša od ostalih jezika i da se brze ući i razumijeva. U ovoj lekciji naučit ćemo kako tvoriti imenice pridjeve i sadašnje vrijeme glagola.

== Imenice ==
Kao i u svakom jeziku, imenice su riječi koje označavaju osobe, stvari i pojave. Neki primjeri imenica na hrvatskom jeziku su: "čovjek", "kuća", "prijatelji", "torta", "Ivan", "Francuska" i "vrt"

U Esperantu imenice završavaju na '''-o'''. Dio riječi koji se nalazi prije glasa '''-o''' je poznat kao ''korijen riječi''. Na primjer u riječi '''urbo''' (grad), '''urb-''' je korijen, a nastavak '''-o''' čini ga imenicom.

Kada želimo napraviti množinu dodamo '''-j''' na kraju riječi, na primjer '''urboj''' (gradovi).

Evo nekoliko primjera imenica u Esperantu: '''homo''' (čovjek), '''domo''' (kuća), '''amikoj''' (prijatelji), '''kuko''' (torta), '''Johano''' (Ivan), '''Francio''' (Francuska) and '''ĝardeno''' (vrt).

Esperanto ima samo jedan određeni član '''la''', npr. '''la urbo'''. '''La''' se nikad ne mjenja ni za jedninu ni za množinu.

==Vokabular==
==Vokabular==
==Povijest Esperanta==
==Povijest Esperanta==

Inačica od 13. veljače 2008. u 00:16

Bonvenon! Dobrodošli na prvu lekciju Esperanta. Lekcija se sastoji od nekoliko dijelova koje uključuju dijalog, gramatiku i vokabular te zadatke i prijevod dijaloga. Prije početka budite sigurni da ste pročitali i svladali Dodatak A. Krenimo!

Dijalog

  • Frank : Saluton ! Mia nomo estas Frank. Kaj via ?
  • Jean : Saluton ! Mi estas Jean. De kie vi venas ?
  • Frank : Mi venas de Novjorko, en Usono. Kaj vi ?
  • Jean : Mi venas de Parizo, en Francio.

Za prijevod sačekajte do kraja lekcije

Gramatika

Pošto je Esperanto vrlo pravilan jezik, njegova pravila se mogu primjenivati u potpunosti bez nekih iznimaka. To znači na je gramatika mnogo lakša od ostalih jezika i da se brze ući i razumijeva. U ovoj lekciji naučit ćemo kako tvoriti imenice pridjeve i sadašnje vrijeme glagola.

Imenice

Kao i u svakom jeziku, imenice su riječi koje označavaju osobe, stvari i pojave. Neki primjeri imenica na hrvatskom jeziku su: "čovjek", "kuća", "prijatelji", "torta", "Ivan", "Francuska" i "vrt"

U Esperantu imenice završavaju na -o. Dio riječi koji se nalazi prije glasa -o je poznat kao korijen riječi. Na primjer u riječi urbo (grad), urb- je korijen, a nastavak -o čini ga imenicom.

Kada želimo napraviti množinu dodamo -j na kraju riječi, na primjer urboj (gradovi).

Evo nekoliko primjera imenica u Esperantu: homo (čovjek), domo (kuća), amikoj (prijatelji), kuko (torta), Johano (Ivan), Francio (Francuska) and ĝardeno (vrt).

Esperanto ima samo jedan određeni član la, npr. la urbo. La se nikad ne mjenja ni za jedninu ni za množinu.

Vokabular

Povijest Esperanta

Dodatni vokabular