Razlika između inačica stranice »Asirija/Povijest«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Obrisano 16.146 bajtova ,  prije 14 godina
==Sadržaj odjeljka==
 
* [[Asirija/Povijest/Početci Asirije|Početci Asirije i najraniji gradovi]]
Počeci Asirije sežu do 3. tisućeljeća p.n.e. kad je postojalo nekoliko neovisnih gradova u središnjoj Asiriji, dok Asirija kao politička stvarnost nije postojala sve do sredine 2. tisućljeća. Oko 2500. p.n.e. najutjecajniji gradovi-države su [[Ašur]], [[Niniva]] i možda Arbela. Osim Ašura, o ostalim se gradovima vrlo malo zna. U Arbeli, primjerice, nisu mogla biti izvedena ni [[arheologija|arheološka]] iskapanja, budući da se nalazi ispod modernog grada. Niniva, kod današnjeg [[Mosul]]a, mnogo je puta istraživana, no arheolozi još nisu došli do značajnijih nalaza iz najranijeg razdoblja. Ipak, čini se da je bila jednako stara i podjednako značajna kao i Ašur.
* [[Asirija/Povijest/Staroasirsko razdoblje|Staroasirsko razdoblje]]
* [[Asirija/Povijest/Srednjoasirsko carstvo|Srednjoasirsko carstvo]]
* [[Asirija/Povijest/Novoasirsko carstvo|Novoasirsko carstvo]]
* [[Asirija/Povijest/Pad Asirije|Pad Asirije]]
 
[[Kategorija:Asirija]]
Mnogo se više zna o Ašuru u drugoj polovici 3. tisućljeća p.n.e. Ovaj grad, kao i Ninivu, kontrolirao je [[akad]]ski kralj Maništušu (oko 2300. p.n.e.), budući da je u Ašuru nađen natpis koji spominje »slugu Maništušuova«, koji je vjerojatno bio upravitelj grada i vazal toga staroakadskog vladara. Čini se da je sve do tada Ašur bio politički neovisan, a u kasnijim će razdobljima biti pod gotovo stalnom vlašću južnih vladara. Takav je slučaj u vrijeme vlasti Amar-Sina (oko 1046.-1038. p.n.e.), budući da i o ovom vladaru postoji natpis u Ašuru. Negdje nakon toga razdoblja Ašur je ponovno zadobio neovisnost, a onda i počeo ostvarivati svoj utjecaj prema jugu. Jedan od vladara grada, Ilušuma, napao je područje [[Babilonija|Babilonije]], opsjedajući značajne gradove poput [[Ur]]a i [[Nipur]]a. No, to je bio tek pljačkaški pohod bez nakane uspostave trajne vlasti. Vladari koji su slijedili usredotočili su se na izgradnju i jačanje samoga grada, a posebna je pozornost ukazana [[hram]]u boga [[Ašur (bog)|Ašura]]. Bilo je to razdoblje političke stabilnosti i gospodarskog rasta, u vrijeme kad su staroasirske trgovačke kolonije cvale u [[Kapadocija|Kapadociji]].
 
===Staroasirsko razdoblje (oko 1906.-1380. p.n.e.)===
Staroasirsko razdoblje
 
====Staroasirske trgovačke kolonije====
 
Zahvaljujući sasvim slučajnom otkriću velikog arhiva spisa pisanih [[klinasto pismo|klinopisom]] u [[Anatolija|Anatoliji]], do nas su stigle značajne informacije o gospodarstvu grada-države Ašura u njegovoj nastarijoj povijesti, te o nizu njegovih [[kolonija]] u Anatoliji. Ovi dokumenti potvrđuju da je Ašur početkom 2. tisućljeća imao veliko međunarodno trgovinsko značenje, a osobito je važna bila trgovina [[kositar|kositrom]]. Kolonija Kanišu bila je na usponu kroz 150 godina (oko 1900.-1750. p.n.e.), a njezini su trgovci bili punopravni građani Ašura. Od vladara Ašura u to se doba spominje [[Sargon I.]]
 
====Doba Amorejaca====
 
Gospodarski napredak ranih gradova središnje Asirije prekinula je amorejska najezda. [[Amorejci]] su bili [[semiti|semitski]] narod iz [[pustinja|pustinje]] [[Sirija|Sirije]] i [[Arabija|Arabije]] koji su početkom 2. tisućljeća p.n.e. provalili u [[Mezopotamija|Mezopotamiju]]. Bili su podijeljeni u više [[pleme]]a, koja su predvodili moćni plemenski starješine. Među najmoćnije ubraja se [[Šamši-Adad I.]] (oko 1813.-1781. p.n.e.), koji će postati vladar Ašura, te se predstavljati kao izravan nasljednik tamošnjih vladara. Zagospodarit će čitavim područjem sjeverno od današnjeg [[Bagdad]]a, zapadno od gornjeg toka [[Tigris]]a, istočno od srednjeg toka [[Eufrat]]a, te na zapad do središnje Sirije. Dotad na tom području nije bilo tako velike sile. Nakon Šamši Adadove smrti, oko 1781. p.n.e., iz [[Babilonija|Babilonije]] je provalio [[Hamurabi]] nakon čega je malo poznato o asirskoj povijesti.
 
====Horijci i kraljevstvo Mitani====
 
Od 18. do 14. stoljeća p.n.e. vrlo je malo poznato o području Asirije i o gradovima-državama poput [[Ašur]]a i [[Niniva|Ninive]]. Razlog je tome pomutnja što su je unijele velike migracije novih naroda prema sjevernoj [[Mezopotamija|Mezopotamiji]]. Među ovim narodima ističe se onaj koji je utemeljio kraljevstvo Mitani sa središtem uz rijeku Habur, koje se za svoga najvećeg uspona prostiralo sve do [[Taurus (gorje)|Taurus]]a na zapadu i Asirije na istoku. Ovo je kraljevstvo bilo sastavljeno od dva etnička elementa: [[indoeuropljani|indoeuropljana]] i [[Horijci|Horijaca]], koji su na to područje došli preko [[Kavkaz]]a. Značajka ovog dvostrukog naroda bila je vještina uzgoja i korištenja konja i to je njihov najveći doprinos civlizaciji Asirije i Mezopotamije.
 
====Uspon Asirije (oko 1741.-1274.)====
 
Uspon Asirije kao države toga imena počeo je nakon dugog razdoblja koje se obično naziva »mračnim dobom« (oko 1741.-1364. p.n.e.). Jedini dokument koji donekle govori o tom razdoblju jest ''Popis asirskih kraljeva''. Dugotrajna vladavina [[Ašur-ubalit I.|Ašur-ubalita I.]] (oko 1363.-1328. p.n.e.) označuje ujedno i prvu pojavu Asirije kao političke stvarnosti, te početak njezina uspona sve dok se ne ubroji među najveće sile drevnog [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. Ovo se razdoblje obično naziva razdobljem [[Amarna|Amarne]], a Ašur-ubalit igrao je, uz [[Hetiti|Hetite]], [[drevni Egipat]], [[Kraljevstvo Mitani]] i [[Babilonija|Babiloniju]], vodeću ulogu u [[Plodni polumjesec|Plodnom polumjesecu]]. Ašur-ubalitova kći udala se za babilonskoga kralja, pa je Ašur-ubalitov unuk postao vladar Babilonije, u čemu mu je pomogao sam Ašur-ubalit I. Stabilnost što ju je u Asiriji uspostavio Ašur-ubalit I. postat će temelj na kojem će njegovi nasljednici izgraditi carstvo. Teritorij zemlje znatno se širi prema zapadu, na područje koje je dotada pripadalo [[Kraljevstvo Mitani|kraljevstvu Mitani]], što je asircima donijelo bogatstvo i samopouzdanje.
 
===Srednjoasirsko carstvo (oko 1273.-1076. p.n.e.)===
Srednjoasirsko carstvo
 
Na taj je način nastalo prvo asirsko carstvo koje se u povijesti obično naziva Srednjoasirsko carstvo, kako bi ga se razlikovalo od kasnijeg Novoasirskog carstva. Ovo se carstvo kronološki može podijeliti u dva razdoblja.
 
====Prvo razdoblje (oko 1243.-1207. p.n.e.)====
 
[[Šalmanaser I.]] (oko 1273.-1244. p.n.e.) vodio je vojne pohode prema istoku i sjeveru čime je zaključio osvajanje istočnog dijela kraljevstva Mitani. U opisima ovog rata dolazimo i do prvih saznanja o asirskom načinu vođenja bitki, po čemu će ovaj narod i postati poznat. Vojna strategija uključivala je brojna ubojstva nakon pobjede i odvođenje u zarobljeništvo.
 
Slične je pohode vodio i [[Tukulti-Ninurta I.]] (oko 1243.-1207. p.n.e.), no on se upravio i protiv [[Babilonija|Babilonije]], te dodao i to područje svome kraljevstvu. [[Babilon]] je opljačkan i razoren, dok je kip boga [[Marduk]]a odnijet u Asiriju. Važni su bili i pohodi ovog kralja prema sjeveru, sjeveroistoku i zapadu, gdje je pobijedio [[Hetiti|Hetite]], od kojih su mnogi odvedeni u izgnanstvo u svojevrsne radne logore u Asiriji, što postaje ustaljena praksa.
 
Oba ova kralja dodatno su izgradili [[Ašur]] i [[Niniva|Ninivu]], a Tukulti Ninurta izgradio je i sasvim novu prijestolnicu, nedaleko od Ašura, sa suprotne strane [[Tigris]]a. U ovom je razdoblju, zahvaljujući pripojenju Babilonije, došlo i do značajnog kulturnog utjecaja toga područja na asirsku civilizaciju, a posebice na književnost i religiju. Nakon ubojstva Tukulti Ninurte, Asirija prolazi kroz razdoblje stagnacije i pada, te dolazi do rasta moći Babilonije. Sa zapada su u to doba nadirali [[Aramejci]].
 
====Drugo razdoblje (oko 1132.-1076. p.n.e.)====
 
Krajem 2. tisućljeća p.n.e. uporaba željeza u izradi oružja i oklopa dovela je do novog velikog preokreta, sličnog onom kad su uvedene dvokolice s konjskom zapregom početkom 2. tisućljeća p.n.e.
 
U to vrijeme na vlast dolazi [[Tiglat-Pileser I.]] (oko 1114.-1076. p.n.e.), jedan od najznačajnijih kraljeva u asirskoj povijesti. Pod njegovom se vlašću Asirija proširila u svim smjerovima, od [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] na zapadu, do [[Babilon]]a na jugoistoku. Nakon dugotrajnog ratovanja protiv Frigijaca (''Mušuku'' u asirskim izvorima) na zapadu asirskoga kraljevstva, u koje će se uključiti i Aramejci, Tiglat-Pileser I. uspio je pod svoju vlast dovesti čitavu [[Sirija|Siriju]] i južnu Anatoliju, do [[Taurus (gorje)|gorja Taurus]]. Usto, osvojio je glavne babilonske gradove, uključujući [[Babilon]] i Sipar. Ovi vojni uspjesi doveli su i do blagostanja u samoj Asiriji, gdje se razvija zamjetna umjetnička i građevinska djelatnost. Stvaraju se i dvije zbirke zakona. U svim ovim dostignućima znatan je bio utjecaj babilonske civilizacije.
 
===Novoasirsko carstvo (1075.-612. p.n.e.)===
Novoasirsko carstvo
 
====Početak Novoasirskog carstva (1075.-884. p.n.e.)====
[[slika:Annals_Tukulti-Ninurta_II_Louvre_AO4655.jpg|thumb|150px|left|Ljetopisi Tukulti-Ninurte II. ([[Louvre]], [[Pariz]])]]
Nakon razdoblja stagnacije, stanje se u kraljevstvu popravilo početkom prvog tisućljeća kad su trojica uzastopnih kraljeva ostvarili unutarnju stabilnost i poduzeli vojne pohode za vraćanje izgubljenih teritorija. [[Ašur-Dan II.]] (935.-912. p.n.e.), prvi je, nakon više od jednog stoljeća, redovito poduzimao vojne pohode izvan Asirije, u prvom redu protiv Aramejaca od kojih je ponovno preuzeo izgubljena područja na zapadu. Tada je došlo i do obnove grada [[Ašur]]a, a osobito njegovih gradskih zidina. [[Adad-nirari II.]] (911.-891. p.n.e.) poveo je i pohode protiv [[Babilonija|Babilonije]] na jugu i zemlje Nairi na istoku. U središtu svih pohoda bili su Aramejci protiv kojih je povedeno čak osam uspješnih pohoda. Novost ovog razdoblja bilo je postavljanje velikih skladišta s namirnicama za vojsku na strateškim mjestima novoosvojenih prostora. [[Tukulti-Ninurta II.]] (891.-884. p.n.e.) posvetio se sustavnom unutarnjem uređivanju carstva. Usto, bio je vrlo poduzetan graditelj te je poduzeo velike obnove i gradnje u [[Ašur]]u i u [[Niniva|Ninivi]].
 
====Kraljevi iz Kalaha (883.-824. p.n.e.)====
[[slika:Ashur-nasir-pal_II_Louvre_AO19851.jpg|thumb|200px|right|Ašur-nasir-pal s pratnjom ([[Louvre]], [[Pariz]]; oko 1865. p.n.e.)]]
Ovo razdoblje predstavlja jedan od vrhunaca Novoasirskog carstva. Prvi od kraljeva ovog razdoblja bio je [[Ašur-nasir-pal II.]] (884.-859. p.n.e.) koji je svoju prijestolnicu premjestio u grad [[Kalah]], te je doveo Asiriju do dotad neviđene moći i bogatstva. Povjesničarima je dosad poznato 14 velikih pohoda u 24 godine njegove vlasti. Poveo je tri pohoda prema istoku, odakle je doveo stanovništvo kao roblje u Kalah. Poveo je također više pohoda prema sjeveru i sjeveroistoku, gdje je osvojio zemlje Urartu i Nairu, gdje je proveo opsežne administrativne mjere koje su mu osigurale stalne prihode kroz cijelo kraljevanje. Kroz čitavo vrijeme svoje vlasti ratovao je i na zapadu, gdje su Asirci stigli i do [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. U ovom je razdoblju započela podjela carstva na provincije s upraviteljem na čelu, iz kojih je redovito morao stizati porez. [[Šalmanasar III.]] (858.-824. p.n.e.) nastavio je vojne pohode. Na zapadu se suočio sa sjevernijim protuasirskim savezom oko [[Karkemiš]]a s kojim se lako obračunao i utemeljio ondje asirsku upravu, dok je veće borbe vodio sa savezom oko Damaska. Ustrajnim asirskim pohodima savez je uništen, a Šalmanasar stiže sve do [[Karmel (brdo)|brda Karmel]]. Na sjeveru se sukobio s kraljevstvom [[Urartu]], odakle je u Asiriju dopremio veliki plijen. Poput svoga oca, izgrađivao je [[Kalah]], a uz taj grad izgradio je i utvrdu »Šalmanasar« koji je bio najveća vojna konstrukcija u zapadnoj [[Azija|Aziji]]. Obnovio je zidine [[Ašur]]a i tamošnje hramove, a gradio je i u [[Niniva|Ninivi]].
 
====Asirija i Urartu (823.-745. p.n.e.)====
 
Kroz gotovo stotinu godina nakon smrti Šalmanasara III., povijest Asirije obilježena je upadima snaga kraljevstva Urartu, koje je u tom trenutku postalo snažnije i od same Asirije. Privremeni uspon označio je [[Adad-nirari III.]] (811.-783. p.n.e.), uz kojega je kao namjesnica, barem na početku kraljevanja, bila njegova majka, Samu-ramat, poznatija kao [[Semiramida]]. Asirija je tada osvojila Damask, a [[Kraljevstvo Izrael]] plaćalo joj je danak. Usto, obnovljena je i prevlast u Babiloniji. Osim nastavka gradnje i obnove gradova (Kalah, utvrda Šalmanasar, Niniva), za ovo je razdoblje značajan i snažan utjecaj babilonske religije u Asiriji. Od 782. do 745. p.n.e. zemlja je bila podijeljena na zapravo neovisne državice, a jačanjem kraljevstva Urartu, Asirija se našla pred nestankom.
 
====Kasno Asirsko carstvo (744.-612. p.n.e.)====
[[slika:Tiglath-Pileser_III_Nimrud_Louvre_AO19853.jpg|thumb|right|Tiglat-Pileser III., reljef (8. st. p.n.e.)]]
Kad je [[Tiglat-Pileser III.]] (745.-727. p.n.e.) došao na vlast, našao je zemlju u gotovo potpunom rasulu. Poveo je vrlo uspješne pohode na sjever i osvojio područje kraljevstva Urartu. Nakon smirivanja stanja na sjeveru, Tiglat-Pileser 734. p.n.e. kreće prema zapadu, prolazi kroz [[Sirija|Siriju]], [[Fenicija|Feniciju]] i [[Kraljevstvo Juda|Judu]], te osvaja grad [[Gaza|Gazu]], koja je bila važna radi uspostavljanja izravne trgovine s [[drevni Egipat|Egiptom]]. Nakon pobune zapadnih zemalja, kralj ih pokorava, te ih uključuje u Asirsko carstvo. Tiglat-Pileser više će se puta uplitati i u stvari [[Babilonija|Babilonije]], dok na koncu ne zasjedne osobno na babilonsko prijestolje, što će dovesti do pobune [[Merodah-Baladan]]a. U ovom je razdoblju provedeno opsežno preustrojstvo državne uprave, a mnoštvo je osvojenog naroda preseljeno u druge krajeve.
 
Njegov nasljednik [[Šalmanasar V.]] gotovo je sigurno osvojio [[Samarija|Samariju]] i [[kraljevstvo Izrael]] oko 722. p.n.e., a njegovi su stanovnici preseljeni u Asiriju. Na koncu je kralj ubijen, a njegovo mjesto zauzima uzurpator [[Sargon II.]] koji nastavlja s osvajanjima. Nakon pobune na zapadu, u [[bitka kod Karkara|bitci kod Karkara]] Sargon poražava Damask, Arpad i Samariju, te ponovno stiže do Gaze, gdje pobjeđuje i egipatsku vojsku. Svoj je utjecaj proširio i na [[Cipar]]. Vodio je borbe i na sjeverozapadu, te uspio postići mir na tim granicama. U Babiloniji su nastavljene borbe s Merodah-Baladanom. Sargon je izgradio sasvim novu prijestolnicu - Dur Šarukin (Utvrda Sargon) - nešto sjevernije od [[Niniva|Ninive]]. Njegov sin, [[Sanherib]] (705.-681. p.n.e.), postavlja prijestolnicu u [[Niniva|Ninivu]] u kojoj izvodi velike građevinske radove, baš kao i u [[Ašur]]u. Vodio je pohode na zapad, gdje je nastojao obnoviti kontrolu nad [[Kraljevstvo Juda|Judejskim kraljevstvom]] koje je sklopilo savez s Egiptom. Nakon uspješnog pohoda, asirska se vojska iznenada i iz nepoznatih razloga povlaći. U [[Bibilonija|Babiloniji]] je uspio skršiti otpor Merodah-Baladana i njegova sina, te je osvojio i razorio i sam [[Babilon]]. Nastojao je provesti obnovu religije, prema kojoj je babilonski bog [[Marduk]] imao biti podložan asirskome bogu [[Ašur (bog)|Ašuru]].
 
Sanheribov mlađi sin, [[Asarhadon]] (681.-669. p.n.e.), još će se više posvetiti pitanjima religije i kulta, te će obnavljati hramove u asirskim gradovima, ali i Mardukov hram u Babilonu, što će biti dio njegova šireg nauma smirivanja babilonskog stanovništva. 671. p.n.e., za jednog pohoda na Egipat, uspijeva osvojiti i egipatski glavni grad, [[Memfis]]. Za pohoda u kojem će nastojati učvrstiti svoju vlast u Egiptu, on će i umrijeti. Posebnu će ulogu u Asarhadonovo doba imati njegova majka, Nakija, koja će praktično upravljati državom i početkom vlasti njezina unuka [[Asurbanipal]]a (669. - oko 631. ili 627. p.n.e.). Sâm Asurbanipal povest će nekoliko pohoda na Egipat u kojima će povratiti Memfis i osvojiti [[Teba|Tebu]] (663.), no njegova će glavna briga biti na jugu, gdje je Babilonijom vladao njegov brat Šamaš-šuma-ukin, kojega će nakon četverogodišnjeg rata, 648. pobijediti., baš kao i njegove saveznice Elamce. Osim velikim građevinskim pothvatima u Ninivi, ali i drugim gradovima, pa i Babilonu, osobito se istakao skupljanjem zbirke spisa u knjižnice Ninive, budući da je bio jedan od rijetkih pismenih asirskih kraljeva.
 
===Pad Asirije===
 
Nakon Asurbanipala slijedilo je nekoliko manje važnih kraljeva. Babilonci su sklopili savez s [[Medijci]]ma, više puta provaljivali na područje Asirije, dok 614. p.n.e. nisu osvojili i sam grad [[Ašur]]. Nakon toga su krenuli na prijestolnicu [[Niniva|Ninivu]] koja je pala 612. p.n.e., nakon tromjesečne opsade. Premda je asirski kralj još neko vrijeme vladao iz [[Haran]]a, Asirsko je carstvo prestalo postojati.
1.788

uređivanja

Navigacijski izbornik