Asirija/Povijest: razlika između inačica
< Asirija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
==Sadržaj odjeljka== |
==Sadržaj odjeljka== |
||
* [[Asirija/Povijest/Početci Asirije|Početci Asirije i najraniji gradovi]] |
|||
Počeci Asirije sežu do 3. tisućeljeća p.n.e. kad je postojalo nekoliko neovisnih gradova u središnjoj Asiriji, dok Asirija kao politička stvarnost nije postojala sve do sredine 2. tisućljeća. Oko 2500. p.n.e. najutjecajniji gradovi-države su [[Ašur]], [[Niniva]] i možda Arbela. Osim Ašura, o ostalim se gradovima vrlo malo zna. U Arbeli, primjerice, nisu mogla biti izvedena ni [[arheologija|arheološka]] iskapanja, budući da se nalazi ispod modernog grada. Niniva, kod današnjeg [[Mosul]]a, mnogo je puta istraživana, no arheolozi još nisu došli do značajnijih nalaza iz najranijeg razdoblja. Ipak, čini se da je bila jednako stara i podjednako značajna kao i Ašur. |
|||
* [[Asirija/Povijest/Staroasirsko razdoblje|Staroasirsko razdoblje]] |
|||
* [[Asirija/Povijest/Srednjoasirsko carstvo|Srednjoasirsko carstvo]] |
|||
* [[Asirija/Povijest/Novoasirsko carstvo|Novoasirsko carstvo]] |
|||
* [[Asirija/Povijest/Pad Asirije|Pad Asirije]] |
|||
[[Kategorija:Asirija]] |
|||
Mnogo se više zna o Ašuru u drugoj polovici 3. tisućljeća p.n.e. Ovaj grad, kao i Ninivu, kontrolirao je [[akad]]ski kralj Maništušu (oko 2300. p.n.e.), budući da je u Ašuru nađen natpis koji spominje »slugu Maništušuova«, koji je vjerojatno bio upravitelj grada i vazal toga staroakadskog vladara. Čini se da je sve do tada Ašur bio politički neovisan, a u kasnijim će razdobljima biti pod gotovo stalnom vlašću južnih vladara. Takav je slučaj u vrijeme vlasti Amar-Sina (oko 1046.-1038. p.n.e.), budući da i o ovom vladaru postoji natpis u Ašuru. Negdje nakon toga razdoblja Ašur je ponovno zadobio neovisnost, a onda i počeo ostvarivati svoj utjecaj prema jugu. Jedan od vladara grada, Ilušuma, napao je područje [[Babilonija|Babilonije]], opsjedajući značajne gradove poput [[Ur]]a i [[Nipur]]a. No, to je bio tek pljačkaški pohod bez nakane uspostave trajne vlasti. Vladari koji su slijedili usredotočili su se na izgradnju i jačanje samoga grada, a posebna je pozornost ukazana [[hram]]u boga [[Ašur (bog)|Ašura]]. Bilo je to razdoblje političke stabilnosti i gospodarskog rasta, u vrijeme kad su staroasirske trgovačke kolonije cvale u [[Kapadocija|Kapadociji]]. |
|||
===Staroasirsko razdoblje (oko 1906.-1380. p.n.e.)=== |
|||
Staroasirsko razdoblje |
|||
====Staroasirske trgovačke kolonije==== |
|||
Zahvaljujući sasvim slučajnom otkriću velikog arhiva spisa pisanih [[klinasto pismo|klinopisom]] u [[Anatolija|Anatoliji]], do nas su stigle značajne informacije o gospodarstvu grada-države Ašura u njegovoj nastarijoj povijesti, te o nizu njegovih [[kolonija]] u Anatoliji. Ovi dokumenti potvrđuju da je Ašur početkom 2. tisućljeća imao veliko međunarodno trgovinsko značenje, a osobito je važna bila trgovina [[kositar|kositrom]]. Kolonija Kanišu bila je na usponu kroz 150 godina (oko 1900.-1750. p.n.e.), a njezini su trgovci bili punopravni građani Ašura. Od vladara Ašura u to se doba spominje [[Sargon I.]] |
|||
====Doba Amorejaca==== |
|||
Gospodarski napredak ranih gradova središnje Asirije prekinula je amorejska najezda. [[Amorejci]] su bili [[semiti|semitski]] narod iz [[pustinja|pustinje]] [[Sirija|Sirije]] i [[Arabija|Arabije]] koji su početkom 2. tisućljeća p.n.e. provalili u [[Mezopotamija|Mezopotamiju]]. Bili su podijeljeni u više [[pleme]]a, koja su predvodili moćni plemenski starješine. Među najmoćnije ubraja se [[Šamši-Adad I.]] (oko 1813.-1781. p.n.e.), koji će postati vladar Ašura, te se predstavljati kao izravan nasljednik tamošnjih vladara. Zagospodarit će čitavim područjem sjeverno od današnjeg [[Bagdad]]a, zapadno od gornjeg toka [[Tigris]]a, istočno od srednjeg toka [[Eufrat]]a, te na zapad do središnje Sirije. Dotad na tom području nije bilo tako velike sile. Nakon Šamši Adadove smrti, oko 1781. p.n.e., iz [[Babilonija|Babilonije]] je provalio [[Hamurabi]] nakon čega je malo poznato o asirskoj povijesti. |
|||
====Horijci i kraljevstvo Mitani==== |
|||
Od 18. do 14. stoljeća p.n.e. vrlo je malo poznato o području Asirije i o gradovima-državama poput [[Ašur]]a i [[Niniva|Ninive]]. Razlog je tome pomutnja što su je unijele velike migracije novih naroda prema sjevernoj [[Mezopotamija|Mezopotamiji]]. Među ovim narodima ističe se onaj koji je utemeljio kraljevstvo Mitani sa središtem uz rijeku Habur, koje se za svoga najvećeg uspona prostiralo sve do [[Taurus (gorje)|Taurus]]a na zapadu i Asirije na istoku. Ovo je kraljevstvo bilo sastavljeno od dva etnička elementa: [[indoeuropljani|indoeuropljana]] i [[Horijci|Horijaca]], koji su na to područje došli preko [[Kavkaz]]a. Značajka ovog dvostrukog naroda bila je vještina uzgoja i korištenja konja i to je njihov najveći doprinos civlizaciji Asirije i Mezopotamije. |
|||
====Uspon Asirije (oko 1741.-1274.)==== |
|||
Uspon Asirije kao države toga imena počeo je nakon dugog razdoblja koje se obično naziva »mračnim dobom« (oko 1741.-1364. p.n.e.). Jedini dokument koji donekle govori o tom razdoblju jest ''Popis asirskih kraljeva''. Dugotrajna vladavina [[Ašur-ubalit I.|Ašur-ubalita I.]] (oko 1363.-1328. p.n.e.) označuje ujedno i prvu pojavu Asirije kao političke stvarnosti, te početak njezina uspona sve dok se ne ubroji među najveće sile drevnog [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. Ovo se razdoblje obično naziva razdobljem [[Amarna|Amarne]], a Ašur-ubalit igrao je, uz [[Hetiti|Hetite]], [[drevni Egipat]], [[Kraljevstvo Mitani]] i [[Babilonija|Babiloniju]], vodeću ulogu u [[Plodni polumjesec|Plodnom polumjesecu]]. Ašur-ubalitova kći udala se za babilonskoga kralja, pa je Ašur-ubalitov unuk postao vladar Babilonije, u čemu mu je pomogao sam Ašur-ubalit I. Stabilnost što ju je u Asiriji uspostavio Ašur-ubalit I. postat će temelj na kojem će njegovi nasljednici izgraditi carstvo. Teritorij zemlje znatno se širi prema zapadu, na područje koje je dotada pripadalo [[Kraljevstvo Mitani|kraljevstvu Mitani]], što je asircima donijelo bogatstvo i samopouzdanje. |
|||
===Srednjoasirsko carstvo (oko 1273.-1076. p.n.e.)=== |
|||
Srednjoasirsko carstvo |
|||
Na taj je način nastalo prvo asirsko carstvo koje se u povijesti obično naziva Srednjoasirsko carstvo, kako bi ga se razlikovalo od kasnijeg Novoasirskog carstva. Ovo se carstvo kronološki može podijeliti u dva razdoblja. |
|||
====Prvo razdoblje (oko 1243.-1207. p.n.e.)==== |
|||
[[Šalmanaser I.]] (oko 1273.-1244. p.n.e.) vodio je vojne pohode prema istoku i sjeveru čime je zaključio osvajanje istočnog dijela kraljevstva Mitani. U opisima ovog rata dolazimo i do prvih saznanja o asirskom načinu vođenja bitki, po čemu će ovaj narod i postati poznat. Vojna strategija uključivala je brojna ubojstva nakon pobjede i odvođenje u zarobljeništvo. |
|||
Slične je pohode vodio i [[Tukulti-Ninurta I.]] (oko 1243.-1207. p.n.e.), no on se upravio i protiv [[Babilonija|Babilonije]], te dodao i to područje svome kraljevstvu. [[Babilon]] je opljačkan i razoren, dok je kip boga [[Marduk]]a odnijet u Asiriju. Važni su bili i pohodi ovog kralja prema sjeveru, sjeveroistoku i zapadu, gdje je pobijedio [[Hetiti|Hetite]], od kojih su mnogi odvedeni u izgnanstvo u svojevrsne radne logore u Asiriji, što postaje ustaljena praksa. |
|||
Oba ova kralja dodatno su izgradili [[Ašur]] i [[Niniva|Ninivu]], a Tukulti Ninurta izgradio je i sasvim novu prijestolnicu, nedaleko od Ašura, sa suprotne strane [[Tigris]]a. U ovom je razdoblju, zahvaljujući pripojenju Babilonije, došlo i do značajnog kulturnog utjecaja toga područja na asirsku civilizaciju, a posebice na književnost i religiju. Nakon ubojstva Tukulti Ninurte, Asirija prolazi kroz razdoblje stagnacije i pada, te dolazi do rasta moći Babilonije. Sa zapada su u to doba nadirali [[Aramejci]]. |
|||
====Drugo razdoblje (oko 1132.-1076. p.n.e.)==== |
|||
Krajem 2. tisućljeća p.n.e. uporaba željeza u izradi oružja i oklopa dovela je do novog velikog preokreta, sličnog onom kad su uvedene dvokolice s konjskom zapregom početkom 2. tisućljeća p.n.e. |
|||
U to vrijeme na vlast dolazi [[Tiglat-Pileser I.]] (oko 1114.-1076. p.n.e.), jedan od najznačajnijih kraljeva u asirskoj povijesti. Pod njegovom se vlašću Asirija proširila u svim smjerovima, od [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] na zapadu, do [[Babilon]]a na jugoistoku. Nakon dugotrajnog ratovanja protiv Frigijaca (''Mušuku'' u asirskim izvorima) na zapadu asirskoga kraljevstva, u koje će se uključiti i Aramejci, Tiglat-Pileser I. uspio je pod svoju vlast dovesti čitavu [[Sirija|Siriju]] i južnu Anatoliju, do [[Taurus (gorje)|gorja Taurus]]. Usto, osvojio je glavne babilonske gradove, uključujući [[Babilon]] i Sipar. Ovi vojni uspjesi doveli su i do blagostanja u samoj Asiriji, gdje se razvija zamjetna umjetnička i građevinska djelatnost. Stvaraju se i dvije zbirke zakona. U svim ovim dostignućima znatan je bio utjecaj babilonske civilizacije. |
|||
===Novoasirsko carstvo (1075.-612. p.n.e.)=== |
|||
Novoasirsko carstvo |
|||
====Početak Novoasirskog carstva (1075.-884. p.n.e.)==== |
|||
[[slika:Annals_Tukulti-Ninurta_II_Louvre_AO4655.jpg|thumb|150px|left|Ljetopisi Tukulti-Ninurte II. ([[Louvre]], [[Pariz]])]] |
|||
Nakon razdoblja stagnacije, stanje se u kraljevstvu popravilo početkom prvog tisućljeća kad su trojica uzastopnih kraljeva ostvarili unutarnju stabilnost i poduzeli vojne pohode za vraćanje izgubljenih teritorija. [[Ašur-Dan II.]] (935.-912. p.n.e.), prvi je, nakon više od jednog stoljeća, redovito poduzimao vojne pohode izvan Asirije, u prvom redu protiv Aramejaca od kojih je ponovno preuzeo izgubljena područja na zapadu. Tada je došlo i do obnove grada [[Ašur]]a, a osobito njegovih gradskih zidina. [[Adad-nirari II.]] (911.-891. p.n.e.) poveo je i pohode protiv [[Babilonija|Babilonije]] na jugu i zemlje Nairi na istoku. U središtu svih pohoda bili su Aramejci protiv kojih je povedeno čak osam uspješnih pohoda. Novost ovog razdoblja bilo je postavljanje velikih skladišta s namirnicama za vojsku na strateškim mjestima novoosvojenih prostora. [[Tukulti-Ninurta II.]] (891.-884. p.n.e.) posvetio se sustavnom unutarnjem uređivanju carstva. Usto, bio je vrlo poduzetan graditelj te je poduzeo velike obnove i gradnje u [[Ašur]]u i u [[Niniva|Ninivi]]. |
|||
====Kraljevi iz Kalaha (883.-824. p.n.e.)==== |
|||
[[slika:Ashur-nasir-pal_II_Louvre_AO19851.jpg|thumb|200px|right|Ašur-nasir-pal s pratnjom ([[Louvre]], [[Pariz]]; oko 1865. p.n.e.)]] |
|||
Ovo razdoblje predstavlja jedan od vrhunaca Novoasirskog carstva. Prvi od kraljeva ovog razdoblja bio je [[Ašur-nasir-pal II.]] (884.-859. p.n.e.) koji je svoju prijestolnicu premjestio u grad [[Kalah]], te je doveo Asiriju do dotad neviđene moći i bogatstva. Povjesničarima je dosad poznato 14 velikih pohoda u 24 godine njegove vlasti. Poveo je tri pohoda prema istoku, odakle je doveo stanovništvo kao roblje u Kalah. Poveo je također više pohoda prema sjeveru i sjeveroistoku, gdje je osvojio zemlje Urartu i Nairu, gdje je proveo opsežne administrativne mjere koje su mu osigurale stalne prihode kroz cijelo kraljevanje. Kroz čitavo vrijeme svoje vlasti ratovao je i na zapadu, gdje su Asirci stigli i do [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. U ovom je razdoblju započela podjela carstva na provincije s upraviteljem na čelu, iz kojih je redovito morao stizati porez. [[Šalmanasar III.]] (858.-824. p.n.e.) nastavio je vojne pohode. Na zapadu se suočio sa sjevernijim protuasirskim savezom oko [[Karkemiš]]a s kojim se lako obračunao i utemeljio ondje asirsku upravu, dok je veće borbe vodio sa savezom oko Damaska. Ustrajnim asirskim pohodima savez je uništen, a Šalmanasar stiže sve do [[Karmel (brdo)|brda Karmel]]. Na sjeveru se sukobio s kraljevstvom [[Urartu]], odakle je u Asiriju dopremio veliki plijen. Poput svoga oca, izgrađivao je [[Kalah]], a uz taj grad izgradio je i utvrdu »Šalmanasar« koji je bio najveća vojna konstrukcija u zapadnoj [[Azija|Aziji]]. Obnovio je zidine [[Ašur]]a i tamošnje hramove, a gradio je i u [[Niniva|Ninivi]]. |
|||
====Asirija i Urartu (823.-745. p.n.e.)==== |
|||
Kroz gotovo stotinu godina nakon smrti Šalmanasara III., povijest Asirije obilježena je upadima snaga kraljevstva Urartu, koje je u tom trenutku postalo snažnije i od same Asirije. Privremeni uspon označio je [[Adad-nirari III.]] (811.-783. p.n.e.), uz kojega je kao namjesnica, barem na početku kraljevanja, bila njegova majka, Samu-ramat, poznatija kao [[Semiramida]]. Asirija je tada osvojila Damask, a [[Kraljevstvo Izrael]] plaćalo joj je danak. Usto, obnovljena je i prevlast u Babiloniji. Osim nastavka gradnje i obnove gradova (Kalah, utvrda Šalmanasar, Niniva), za ovo je razdoblje značajan i snažan utjecaj babilonske religije u Asiriji. Od 782. do 745. p.n.e. zemlja je bila podijeljena na zapravo neovisne državice, a jačanjem kraljevstva Urartu, Asirija se našla pred nestankom. |
|||
====Kasno Asirsko carstvo (744.-612. p.n.e.)==== |
|||
[[slika:Tiglath-Pileser_III_Nimrud_Louvre_AO19853.jpg|thumb|right|Tiglat-Pileser III., reljef (8. st. p.n.e.)]] |
|||
Kad je [[Tiglat-Pileser III.]] (745.-727. p.n.e.) došao na vlast, našao je zemlju u gotovo potpunom rasulu. Poveo je vrlo uspješne pohode na sjever i osvojio područje kraljevstva Urartu. Nakon smirivanja stanja na sjeveru, Tiglat-Pileser 734. p.n.e. kreće prema zapadu, prolazi kroz [[Sirija|Siriju]], [[Fenicija|Feniciju]] i [[Kraljevstvo Juda|Judu]], te osvaja grad [[Gaza|Gazu]], koja je bila važna radi uspostavljanja izravne trgovine s [[drevni Egipat|Egiptom]]. Nakon pobune zapadnih zemalja, kralj ih pokorava, te ih uključuje u Asirsko carstvo. Tiglat-Pileser više će se puta uplitati i u stvari [[Babilonija|Babilonije]], dok na koncu ne zasjedne osobno na babilonsko prijestolje, što će dovesti do pobune [[Merodah-Baladan]]a. U ovom je razdoblju provedeno opsežno preustrojstvo državne uprave, a mnoštvo je osvojenog naroda preseljeno u druge krajeve. |
|||
Njegov nasljednik [[Šalmanasar V.]] gotovo je sigurno osvojio [[Samarija|Samariju]] i [[kraljevstvo Izrael]] oko 722. p.n.e., a njegovi su stanovnici preseljeni u Asiriju. Na koncu je kralj ubijen, a njegovo mjesto zauzima uzurpator [[Sargon II.]] koji nastavlja s osvajanjima. Nakon pobune na zapadu, u [[bitka kod Karkara|bitci kod Karkara]] Sargon poražava Damask, Arpad i Samariju, te ponovno stiže do Gaze, gdje pobjeđuje i egipatsku vojsku. Svoj je utjecaj proširio i na [[Cipar]]. Vodio je borbe i na sjeverozapadu, te uspio postići mir na tim granicama. U Babiloniji su nastavljene borbe s Merodah-Baladanom. Sargon je izgradio sasvim novu prijestolnicu - Dur Šarukin (Utvrda Sargon) - nešto sjevernije od [[Niniva|Ninive]]. Njegov sin, [[Sanherib]] (705.-681. p.n.e.), postavlja prijestolnicu u [[Niniva|Ninivu]] u kojoj izvodi velike građevinske radove, baš kao i u [[Ašur]]u. Vodio je pohode na zapad, gdje je nastojao obnoviti kontrolu nad [[Kraljevstvo Juda|Judejskim kraljevstvom]] koje je sklopilo savez s Egiptom. Nakon uspješnog pohoda, asirska se vojska iznenada i iz nepoznatih razloga povlaći. U [[Bibilonija|Babiloniji]] je uspio skršiti otpor Merodah-Baladana i njegova sina, te je osvojio i razorio i sam [[Babilon]]. Nastojao je provesti obnovu religije, prema kojoj je babilonski bog [[Marduk]] imao biti podložan asirskome bogu [[Ašur (bog)|Ašuru]]. |
|||
Sanheribov mlađi sin, [[Asarhadon]] (681.-669. p.n.e.), još će se više posvetiti pitanjima religije i kulta, te će obnavljati hramove u asirskim gradovima, ali i Mardukov hram u Babilonu, što će biti dio njegova šireg nauma smirivanja babilonskog stanovništva. 671. p.n.e., za jednog pohoda na Egipat, uspijeva osvojiti i egipatski glavni grad, [[Memfis]]. Za pohoda u kojem će nastojati učvrstiti svoju vlast u Egiptu, on će i umrijeti. Posebnu će ulogu u Asarhadonovo doba imati njegova majka, Nakija, koja će praktično upravljati državom i početkom vlasti njezina unuka [[Asurbanipal]]a (669. - oko 631. ili 627. p.n.e.). Sâm Asurbanipal povest će nekoliko pohoda na Egipat u kojima će povratiti Memfis i osvojiti [[Teba|Tebu]] (663.), no njegova će glavna briga biti na jugu, gdje je Babilonijom vladao njegov brat Šamaš-šuma-ukin, kojega će nakon četverogodišnjeg rata, 648. pobijediti., baš kao i njegove saveznice Elamce. Osim velikim građevinskim pothvatima u Ninivi, ali i drugim gradovima, pa i Babilonu, osobito se istakao skupljanjem zbirke spisa u knjižnice Ninive, budući da je bio jedan od rijetkih pismenih asirskih kraljeva. |
|||
===Pad Asirije=== |
|||
Nakon Asurbanipala slijedilo je nekoliko manje važnih kraljeva. Babilonci su sklopili savez s [[Medijci]]ma, više puta provaljivali na područje Asirije, dok 614. p.n.e. nisu osvojili i sam grad [[Ašur]]. Nakon toga su krenuli na prijestolnicu [[Niniva|Ninivu]] koja je pala 612. p.n.e., nakon tromjesečne opsade. Premda je asirski kralj još neko vrijeme vladao iz [[Haran]]a, Asirsko je carstvo prestalo postojati. |
|||
Inačica od 28. siječnja 2007. u 20:17
| Radovi u tijeku! |
|---|
 Jedan suradnik upravo radi na ovom modulu! |
Kronologija čitave Mezopotamije uređena je u povijesnoj znanosti prema kronologiji Asirije, a čitava kronologija Bliskog istoka, uključujući Anatoliju, Siriju i Palestinu, te drevni Egipat prema kronologiji Mezopotamije. Razlog je tome precizan datum što ga imamo za asirsku povijest, zahvaljujući tamošnjem astronomskim promatranjima. Taj datum je jutro 15. lipnja 763. p.n.e., kad je došlo do pomrčine sunca. Ovaj je događaj zabilježen u asirskim dokumentima koji slijede relativnu kronologiju. Uz pomoć toga datuma, moglo se utvrditi apsolutne datume i ostalih događaja asirske povijesti za cijelo 1. tisućljeće p.n.e. Više u modulima Kronologija Asirije i Popis asirskih kraljeva. Ostali moduli pokrivaju čitavu povijest Asirije, a navedeni su u sadržaju odjeljka.