Konstrukcija i gradnja jedrilice/Sadržaj/Trup

Trup služi za smještaj kabine za posadu, instrumenata, komandi leta i specijalne opreme. Pored toga, trup služi kao veza s krilom i repnim površinama.

Trup mora ispuniti sljedeće zahtjeve da bi u punoj mjeri odgovorio svojoj namjeni. Ovi zahtjevi mogu se formulirati na sljedeći način:

• oblik konture trupa treba biti aerodinamičan i sa što manjim čelnim presjekom,

• mora zadovoljiti minimalan komfor u letu,

• prijelazi na mjestima spajanja trupa s krilom i repnim površinama moraju biti takvi da stvaraju što manje otpore interferencije,

• krutost na savijanje i uvijanje mora biti dovoljna kako bi se osigurala efikasnost repnih površina,

• konstrukcija trupa mora biti takva da omogući lak ulazak posade u kabinu, a naročito mora omogućiti brzo napuštanje u slučaju opasnosti,

• mora osigurati dobru vidljivost u svim pravcima i

• potpuna iskorištenost unutarnjeg prostora.

Po tipu konstrukcije trup se može podijeliti na tri osnovne vrste:

• rešetkasti trup, bez noseće kore,

• kutijasti trup, s djelomično nosećom korom i

• poluljuskasti i ljuskasti trup.

Prvi tip se uglavnom gradi od čeličnih cijevi. U drvetu, duralu ili plastici mogu se graditi sva tri tipa, ali se najčešće grade drugi i treći. Koji će tip konstrukcije biti izabran ovisi prvenstveno o namjeni jedrilice. Na trup u letu ili na zemlji djeluju sljedeća opterećenja:

• sila na horizontalnom i vertikalnom repu,

• koncentrirane inercijalne sile na mjestima pričvršćenja elemenata ugrađenih u trup (ploča s instrumentima, radio–uređaj, boce s kisikom itd.),

• pri uzlijetanju i slijetanju, koncentrirane sile na mjestu ugradnje podvozja (skija, kotač i drljača),

• koncentrirane sile koje nastaju pri vuči jedrilice avionom ili autovitlom,

• inercijalne sile strukture trupa (ove sile su male pa se zanemaruju),

• reakcije krila na trup kao osnovno opterećenje.

Krilo koje stvara silu uzgona, svakog trenutka leta ili manevra uravnotežava sva vertikalna opterećenja na trup kao i njihove momente u odnosu na težište jedrilice. Horizontalna opterećenja i momenti, također se uravnotežuju krilom pošto je krilo kao element velike mase i inertnosti u mogućnosti stvoriti dovoljne uravnotežavajuće dinamičke inercijalne sile i momente. Navedena opterećenja izazivaju sljedeća naprezanja konstrukcije trupa:

• naprezanja na savijanje i smicanje u vertikalnoj ravnini,

• savijanje i smicanje u horizontalnoj ravnini,

• naprezanja na uvijanje.

Osnovni elementi strukture trupa i njihova uloga su sljedeći:

• Oplata koja ima ulogu formiranja površine povoljne za opstrujavanje. Isto tako, oplata prima poprečne sile i momente uvijanja, tj. radi na smicanje.

• Okviri trupa koji imaju identičnu ulogu kao i rebra kod krila. Dijele se na: normalne, čiji je zadatak da daju trupu poseban oblik i da ga sačuvaju tijekom djelovanja opterećenja i na noseće koji primaju opterećenja od drugih elemenata konstrukcije jedrilice.

• Centralni dio trupa koji služi za spajanje krila s trupom.

• Kuka za vuču, služe za polijetanje, pri čemu jedrilicu vuku avion ili vitlo.

• Uzdužnice koje mogu biti noseći elementi trupa a njihova je uloga da prime osne (aksijalne sile), te rade na istezanje ili pritisak, a mogu biti i ne noseće, kada služe kao oslonac oplati i za prijenos opterećenja na okvire.

• Ramenjače koje rade na istezanje ili pritisak, a djelomično primaju momente koji savijaju trup. U suštini, ramenjače su po uvjetima rada slične uzdužnicama, s tom razlikom što su one većih dimenzija.