Novogrčki/Lekcija 6: razlika između inačica
m italic, replaced: <br> → <br /> (10) using AWB |
|||
Redak 73: | Redak 73: | ||
| γ osim kada iza slijede ε i ι |
| γ osim kada iza slijede ε i ι |
||
|- |
|- |
||
| χ kao njemačko |
| χ kao njemačko ''ch'' u ''ich'' |
||
|- |
|- |
||
|} |
|} |
||
Redak 103: | Redak 103: | ||
|- |
|- |
||
| αυ |
| αυ |
||
| |
| ''av'' prije samoglasnika i zvučnih suglasnika, inače ''af'' |
||
|- |
|- |
||
| ευ |
| ευ |
||
| |
| ''ev'' prije samoglasnika i zvučnih suglasnika, inače ''ef'' |
||
|- |
|- |
||
| ηυ |
| ηυ |
||
| |
| ''iv'' prije samoglasnika i zvučnih suglasnika, inače ''if'' |
||
|- |
|- |
||
| μπ |
| μπ |
||
| |
| ''b'' na početku riječi, u ostalim slučajevima ''mb'' |
||
|- |
|- |
||
| ντ |
| ντ |
||
| |
| ''d'' na početku riječi, u ostalim slučajevima ''nd'' |
||
|- |
|- |
||
|} |
|} |
||
Redak 197: | Redak 197: | ||
|- |
|- |
||
|} |
|} |
||
U novom grčkom nema infinitiva. U navođenju glagola koristi se prvo lice jednine prezenta (npr. γράφω |
U novom grčkom nema infinitiva. U navođenju glagola koristi se prvo lice jednine prezenta (npr. γράφω ''pisati''). |
||
Glagoli prve konjugacije prepoznaju se po tome što su naglašeni ispred zadnjeg ω. |
Glagoli prve konjugacije prepoznaju se po tome što su naglašeni ispred zadnjeg ω. |
||
Sljedeći su glagoli glagoli prve konjugacije: |
Sljedeći su glagoli glagoli prve konjugacije: |
||
Redak 358: | Redak 358: | ||
:'''''Ana''''': Πολύ καλά και εσείς; |
:'''''Ana''''': Πολύ καλά και εσείς; |
||
:'''''Marko''''': Πολύ καλά. |
:'''''Marko''''': Πολύ καλά. |
||
'''Vokabular'''<br /> |
|||
'''Γειά σας''' Bok!<br> |
'''Γειά σας''' Bok!<br /> |
||
'''Kαλημέρα''' Dobro jutro<br> |
'''Kαλημέρα''' Dobro jutro<br /> |
||
'''Τι κάνετε''' Kako si?<br> |
'''Τι κάνετε''' Kako si?<br /> |
||
'''Πολύ καλά''' Jako dobro<br> |
'''Πολύ καλά''' Jako dobro<br /> |
||
'''Και εσείς''' A ti?<br> |
'''Και εσείς''' A ti?<br /> |
||
=== Dijalog drugi === |
=== Dijalog drugi === |
||
Predstavljanje. |
Predstavljanje. |
||
:'''''Marko''''': Πώς σε λέvε; |
:'''''Marko''''': Πώς σε λέvε; |
||
:'''''Ana''''': Mε λέvε Άvvα. |
:'''''Ana''''': Mε λέvε Άvvα. |
||
'''Vokabular'''<br /> |
|||
'''Πως''' Kako<br> |
'''Πως''' Kako<br /> |
||
'''σε λένε''' se zoveš<br> |
'''σε λένε''' se zoveš<br /> |
||
'''με λένε''' se zovem<br> |
'''με λένε''' se zovem<br /> |
||
=== Naglasak i dijareza === |
=== Naglasak i dijareza === |
||
Naglasak u grčkim riječima se redovito stavlja. U jednosložnim riječima se može i izostaviti. U ostalim riječima mora doći znak kojim se označava naglasak - ´. Kod diftongâ, ako su naglašeni, oznaka se stavlja na drugo slovo u diftongu (npr. Παύλος, γυναίκα). |
Naglasak u grčkim riječima se redovito stavlja. U jednosložnim riječima se može i izostaviti. U ostalim riječima mora doći znak kojim se označava naglasak - ´. Kod diftongâ, ako su naglašeni, oznaka se stavlja na drugo slovo u diftongu (npr. Παύλος, γυναίκα). |
Posljednja izmjena od 10. rujna 2017. u 16:52
Samoglasnici (otvornici, vokali)[uredi]
Grčki jezik ih ima pet:
α | a |
ε | e |
ι | i |
ο | o |
ου | u |
Od ostalih, javlja se:
ι, η, υ, οι i υι zvuče jednako |
ε i αι zvuče jednako |
ο i ω zvuče jednako |
Suglasnici (zatvornici, konsonanti)[uredi]
Vježba za čitanje:
τα, τι, η, τη, το, του, τω, κάτω, κότα, άκου |
Većina grčkih riječi ima naglašeni slog, a u riječima s više od jednog sloga je naglašeni slog označen crticom (´) iznad njega. Vokabular:
κακό | loš |
κατά | protiv, prema |
Vokabular i vježba za čitanje:
ναι | da |
καλό | dobro |
πού | gdje |
με | s |
από | iz |
σε | u |
αλλά | ali |
Suglasnici kojih po izgovoru nema u hrvatskom:
γ osim kada iza slijede ε i ι |
χ kao njemačko ch u ich |
Vokabular i vježba za čitanje:
γράφω | pišem |
για | za |
γιατί | zašto? zato |
προς | k |
όχι | ne |
παρακαλώ | molim |
Skupine slova čiji izgovor treba naučiti:
ου | u |
αυ | av prije samoglasnika i zvučnih suglasnika, inače af |
ευ | ev prije samoglasnika i zvučnih suglasnika, inače ef |
ηυ | iv prije samoglasnika i zvučnih suglasnika, inače if |
μπ | b na početku riječi, u ostalim slučajevima mb |
ντ | d na početku riječi, u ostalim slučajevima nd |
Vokabular i vježba za čitanje:
και | i |
ή | ili |
αυτός | on |
αύριο | sutra |
ευχαριστώ | zahvaljujem |
γυρεύω | tražiti |
μπορώ | mogu |
χαίρετε | radujte se! (pozdrav i rastajanje) |
καλοκαίρι | ljeto |
Osobne zamjenice[uredi]
Grčki ima tri roda: muški, ženski i srednji. Osobne zamjenice:
εγώ | ja | εμείς | mi |
εσύ | ti | εσείς | vi |
αυτός | on | αυτοί | oni |
αυτή | ona | αυτές | one |
αυτό | ono | αυτά | ona |
Glagoli[uredi]
Prva konjugacija[uredi]
Osobne se zamjenice se, kao i u hrvatskom, izostavljaju jer se iz oblika glagola razaznaje subjekt. Primjer:
γράφω | pišem | γράφουμε | pišemo |
γράφεις | pišeš | γράφετε | pišete |
γράφει | piše | γράφουν | pišu |
U novom grčkom nema infinitiva. U navođenju glagola koristi se prvo lice jednine prezenta (npr. γράφω pisati). Glagoli prve konjugacije prepoznaju se po tome što su naglašeni ispred zadnjeg ω. Sljedeći su glagoli glagoli prve konjugacije:
δίνω | dati |
αλλάζω | promijeniti |
διαβάζω | čitati |
κοιτάζω | pogledati |
βλέπω | vidjeti |
ακούω | čuti |
φτάνω | stići |
φεύγω | otići |
παίρνω | uzeti |
αγοράζω | kupiti |
ξέρω | znati |
νομίζω | misliti |
βάζω | staviti |
πίνω | piti |
Glagoli imati i είμαι biti[uredi]
Važni glagoli u grčkom su έχω i είμαι. Glagol έχω je pravilni glagol (konjugira se kao γράφω), a njegova konjugacija je:
έχω | έχουμε |
έχεις | έχετε |
έχει | έχουν |
Glagol biti u grčkom jeziku je u pasivu, a aktiv nema. No o tome kasnije. Ponovite konjugaciju glagola biti:
είμαι | είμαστε |
είσαι | είστε |
είναι | είναι |
Rečenice[uredi]
Red riječi je slobodan. Subjekt se ne koristi kada je zamjenica.
Είναι καλό. | Dobro je. |
Είναι κακό. | Loše je. |
Vokabular:
νερό | voda |
κρασί | vino |
τσάι | čaj |
καυτύ | vruće |
κρύο | hladno |
άσπρο | bijelo |
κόκκινο | crveno |
θέλω | željeti |
Riječ το je određeni član, a koristi se s imenicama srednjeg roda. Rečenice:
Το νερό είναι κρύο. | Voda je hladna. |
Το κρασί είναι κρύο. | Vino je hladno. |
Το τσάι είναι καυτό. | Čaj je vruć. |
Το άσπρο κρασί είναι κρύο. | Bijelo je vino hladno. |
Negativni oblik se tvori dodavanjem δεν ispred glagola. Upitnik je točka-zarez. Rečenice:
Το κόκκινο κρασί δεν είναι κρύο. | Crveno vino nije hladno. |
Το νερό δεν είναι καυτό. | Voda nije vruća. |
Dijalog:
Χαίρετε. | Bok. |
Χαίρετε | Bok. |
Έχετε τσάι; | Imate li čaj? |
Οχι, δεν έχουμε τσάι. Ξέλετε νερό; | Ne, nemamo čaj. Želite li vode? |
Ναι, ευχαριστώ. | Da, hvala. |
Dijalog prvi[uredi]
Pozdravljanje drugih.
- Marko: Γεια σας.
- Ana: Kαλημέρα.
- Marko: Τι κάνετε;
- Ana: Πολύ καλά και εσείς;
- Marko: Πολύ καλά.
Vokabular
Γειά σας Bok!
Kαλημέρα Dobro jutro
Τι κάνετε Kako si?
Πολύ καλά Jako dobro
Και εσείς A ti?
Dijalog drugi[uredi]
Predstavljanje.
- Marko: Πώς σε λέvε;
- Ana: Mε λέvε Άvvα.
Vokabular
Πως Kako
σε λένε se zoveš
με λένε se zovem
Naglasak i dijareza[uredi]
Naglasak u grčkim riječima se redovito stavlja. U jednosložnim riječima se može i izostaviti. U ostalim riječima mora doći znak kojim se označava naglasak - ´. Kod diftongâ, ako su naglašeni, oznaka se stavlja na drugo slovo u diftongu (npr. Παύλος, γυναίκα).
Ako se oznaka za naglasak u diftongu nalazi na prvom slovu diftonga, tada taj slog nije diftong, nego se izgovara obično (ρολόι - izgovara se kao ro'loi). No, ako diftong nije naglašen, a treba ga izgovarati kao da nije diftong, tada se iznad drugog slova diftonga stavlja dijareza - ¨ (Εβραϊκός - izgovara se kao evrai'kos).
Postoje riječi koje nemaju naglasak. Te riječi se izgovaraju kao prefiksi dodani riječi na koju se vežu (Ο πατέρας - čita se zajedno - opa'teras; Ο πατέρας μου - čita se zajedno - opa'terasmu).