Ruski jezik za Hrvate/Sadržaj/Uvod: razlika između inačica

Izvor: Wikiknjige
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Dtom (razgovor | doprinosi)
m Uklonjena promjena suradnika 109.228.80.2, vraćeno na zadnju inačicu suradnika 89.164.136.49
Redak 49: Redak 49:
Obratite posebnu pozornost kako hrvatski oblik prezenta za svršene glagole (doznam ja toga dana što je ona radila) u ruskome ne postoji; u ruskome mislimo da je prezent svršenog glagola, složno s našim razumijevanjem njegovog značenja, isto što i njegova budućnost. (U hrvatskom ovi su oblici tragovi od mnogo starijih vremena, još prijeslavenskih, kad aspekta još nije bilo).
Obratite posebnu pozornost kako hrvatski oblik prezenta za svršene glagole (doznam ja toga dana što je ona radila) u ruskome ne postoji; u ruskome mislimo da je prezent svršenog glagola, složno s našim razumijevanjem njegovog značenja, isto što i njegova budućnost. (U hrvatskom ovi su oblici tragovi od mnogo starijih vremena, još prijeslavenskih, kad aspekta još nije bilo).
Postoji još i treći oblik, s nepromjenljivom ¨... бы (kao u slovenskom), ali ovo zapravo nije vrijeme nego naklon (?) i u ruskom jeziku u opsegu koji nas zanima taj naklon ima samo jedno vrijeme: prezent (za razliku od hrvatskog: znao bih te bio bih znao.
Postoji još i treći oblik, s nepromjenljivom ¨... бы (kao u slovenskom), ali ovo zapravo nije vrijeme nego naklon (?) i u ruskom jeziku u opsegu koji nas zanima taj naklon ima samo jedno vrijeme: prezent (za razliku od hrvatskog: znao bih te bio bih znao.
jjjjjjjj


[[Kategorija:Ruski jezik]]
[[Kategorija:Ruski jezik]]

Inačica od 4. travnja 2013. u 09:29


Zašto učiti ruski?

Ruski nije težak za govornike drugih slavenskih jezika. Držeći na umu široki opseg ruske literature devetnaestog stoljeća, smatram da je dobar potez od strane svakog čovjeka koji može naučiti ruski da to učini; a mimo toga dobro razumijevanje ruskoga pruži i bolje razumijevanje vlastitog hrvatskoga, koji potiče iz istog izvora. Poslužujući se sličnostima (koje vrijeme nije izbrisalo), imat ćemo dobru priliku udubiti se u ruski i da dobijemo, u roku od smiješnih nekoliko tjedana, sposobnost da ga čitamo i razumijemo, ako ne i govorimo; a ukoliko ga hoćemo i govoriti, put će ležati otvoren, jer onaj tko razumije samo treba vremena da bi počeo i govoriti.

Kako ovaj udžbenik je organiziran

Ovaj udžbenik predpostavlja da je onaj tko ga čita dobar govornik hrvatskoga (ne obavezno kao maternjeg!) i da razumije hrvatsku gramatsku terminologiju, koju ću koristiti u prvom redu i prije ruske da bi se sve učinilo razumnim, iako to nije današnji običaj. Nije običaj ni to da ću ja izgraditi udžbenik po gramatici umjesto po funkcijama, ali vjerujem da za čovjeka koji bi znao jezik a ne onu njegovu inačicu koja se koristi po ulicama i dućanima -- za takvog čovjeka gramatika je svejedno neizostavna, i bolje je početi odmah nego tjerati i odgađati. Koristit ću sličnosti među ruskim i hrvatskim gdje god mogu; u popisima rijeći na početku vježbe dat ću prijevode za one rijeći koje nisu poznate; a u pitanjima gdje hrvatski i ruski zauzimaju različite (ponekad suprotne) pozicije, isticat ću razlike debelim fontom.

Pretpostavka je da je onaj tko ovo započinje dobro upoznat s ćirilicom, a posebno s ruskom ćirilicom; ako nije, može je naći posvuda na internetu. Ubuduće će se u tekstu dodavati dodatna objašnjenja u vezi lekcije po ruskoj ćirilici. Za potrebe učenja biti će prikazane transliteracije svih primjera i odgovora na vježbe prijevoda s hrvatskog na ruski, te transliteracija prijevoda s ruskog na hrvatski naći će se u odgovorima na vježbu.

Pregled ruske gramatike

Ruski je jako fleksibilni jezik: imenice, zamjenice i pridjevi se mijenjaju po padežima i redoslijed riječi nije bitan, nego se može mijenjati prema jezičkom osjećaju govornika. Uz to ipak promjena redoslijeda gotovo uvijek nosi težnju (nije besmislena). Pogledajte dobro ovu hrvatsku rečenicu i njen prijevod na ruski.

  • Moja kuća je otvorena za svakoga.
    • Мой дом открыт для всех.
  • Za svakoga je moja kuća otvorena.
    • Для всех мой дом открыт.
  • Otvorena je moja kuća za svakoga.
    • Открыт мой дом для всех.

Koja je razlika između ovih rečenica? U smislu značenja, to jest informacije koju prenose, nikakva; sve kažu isto. Ali razlika postoji; razlika je u tome što svaka rečenica nešto ističe. Prva rečenica nudi običan redoslijed, kakav imamo u običnom govoru; druga predstavlja prijenos naglaska na okolnost (za svakoga je otvorena); treća prenosi naglasak na pridjev. I u hrvatskom i u ruskom se tako riječima vrti; ali registar može biti različit -- onaj obrat koji je običan za rusko uho je čudan za hrvatsko, i obrnuto.

Fleksibilnost slavenskih jezika čini ih posebnim u Evropi, gdje je većina jezika postala analitična i dobila stroga ograničenja glede redoslijeda riječi u rečenici. Čovjek koji čita ruski, kako bi razumio ono što se kaže, mora naučiti napamet sve padeže (posebno one koji se razlikuju od hrvatskih!) -- a to je moguće samo pri širokom čitanju. Pokušati ćemo to pokazati, na dobrim primjercima, dovoljno ruske proze kako bi čitatelj mogao, nadamo se, na kraju ovih lekcija prijeći k čitanju ruskog izvornika i nastaviti samostalno.

Za početak prikazati će se svojstava ruske gramatike i u čemu su glavne točke njene sličnosti i različnosti s hrvatskim. (Uzgred se dobiva i dobra predstava o slavenskoj gramatici uopće, koja je vrlo cjelokupna). Ruski jezik ima šest padeža, istih onih koje ima hrvatski do jednog: vokativa, koji je izgubljen ali koji je manje padež nego poseban oblik nominativa. Ostale padeže služe isto kao i u hrvatskom: akuzativ se koristi za označavanje prijeke dopune, dativ za ¨¨¨, genitiv za označavanje pripadnosti i kao usporedba; instrumental se koristi za označavanje oruđa, te napokon lokativ ("predložni padež" kako ga zovemo mi) koristi se za odvajanje značenja "prisutnost na mjestu" (on je u gradu) od "kretanje prema mjestu" (on ide u grad) uz neke prijedloge. Prijedlozi, kao i hrvatski prijedlozi, zahtijevaju određene padeže, ponekad više od jednoga s razlikom u značenju, kao u gornjem primjeru. Neki padeži su rastegli svoje funkcije i sada služe )ili su nekada služili) u predvidljivim funkcijama. Na primjer, još ne tako davno glagol искать, tražiti, zahtijevao je genitiv:

  • Он искал глазами корабля. (A. Čehov)
    • On je tražio brod očima.

Naših dana tih oblika je sve manje i oni se smatraju sve knižnijim. Stavit ću ih s obiležjima kad god ih budem predstavljao kao primjere.

Danas je tih oblika sve manje i oni se smatraju sve književnim. Stavit će se s obilježjima kad god ih se bude predstavljalo kao primjere. Ruski jezik ima sistem glagola s takozvanim glagolnim vidom, ili aspektom. Ovo jednostavno znači da je trajnost radnje označene glagolom povezana uz sam glagol umjesto da se izvodi isključivo iz oblika. Tako na primjer u rečenici:

  • Pogledao sam.
    • Я посмотрел.
  • Gledao sam.
    • Я смотрел.

Dva su različita glagola (barem sljedeći mišljenja pisaca rječnika), dok bi se u engleskom reklo "I looked" u prvom slučaju, te "I was looking" u drugom. Očigledno u ruskom i hrvatskom oblici glagola označuju je li se radnja svršila ili ne. Glagolski sistem ruskoga vrlo je sličan hrvatskome, ali je otišao u polje i pojednostavio se. Ruski nema aorista ili imperfekta: nema više oblika perfekta; nema složenih budućnih vremena do jednog okrnjenog. Sav ruski vremenski sistem sastoji se iz triju vremena za nesvršene glagole:

  • Preterit: я знал, znao sam
  • Prezent: я знаю znam
  • Futur: я буду знать, znat ću

i dvaju za svršene:

  • Preterit: я узнал, doznao sam
  • Futur: я узнаю, doznat ću

Obratite posebnu pozornost kako hrvatski oblik prezenta za svršene glagole (doznam ja toga dana što je ona radila) u ruskome ne postoji; u ruskome mislimo da je prezent svršenog glagola, složno s našim razumijevanjem njegovog značenja, isto što i njegova budućnost. (U hrvatskom ovi su oblici tragovi od mnogo starijih vremena, još prijeslavenskih, kad aspekta još nije bilo). Postoji još i treći oblik, s nepromjenljivom ¨... бы (kao u slovenskom), ali ovo zapravo nije vrijeme nego naklon (?) i u ruskom jeziku u opsegu koji nas zanima taj naklon ima samo jedno vrijeme: prezent (za razliku od hrvatskog: znao bih te bio bih znao.