Latinski jezik/Lekcija/prva: razlika između inačica

Izvor: Wikiknjige
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 11: Redak 11:
{| border=0 width=100%
{| border=0 width=100%
|-bgcolor="FFFFFF" valign=top
|-bgcolor="FFFFFF" valign=top
!
!1
!1
!2
!2
Redak 36: Redak 37:
!24
!24
|-bgcolor="#DEE7F5" valign=top align="center"
|-bgcolor="#DEE7F5" valign=top align="center"
|Velika slova
|A
|B
|C
|D
|E
|F
|G
|H
|I
|K
|L
|M
|N
|O
|P
|Q
|R
|S
|T
|U
|V
|X
|Y
|Z
|-bgcolor="#DEE7F5" valign=top align="center"
|Mala slova
|a
|a
|b
|b
Redak 60: Redak 88:
|y
|y
|z
|z
|-bgcolor="#DEE7A9" valign=top align="center"
|-
|Klasični izgovor

|a
|b
|k
|d
|e
|f
|g
|h
|i, j
|k
|l
|m
|n
|o
|p
|k
|r
|s
|t
|u
|v
|ks
|i
|z, c
|-bgcolor="#DEE7A9" valign=top align="center"
|Tradicionalni izgovor
|a
|b
|k, c
|d
|e
|f
|g
|h
|i, j
|k
|l
|m
|n
|o
|p
|q
|r
|s, z
|t
|u
|v
|ks
|i
|z, c
|}
|}



== Izgovor ==
== Izgovor ==

Inačica od 30. siječnja 2010. u 20:23

Senatus populusque Romanus

Incipias!
Učite latinski jezik
Sadržaj | Uvod
Lekcija 1Lekcija 2Lekcija 3
Lekcija 4Lekcija 5Lekcija 6
Lekcija 7Lekcija 8Lekcija 9
IzgovorDoprinositeljiVježbe

Errare humanum est
Lekcija 1 — Qui vocaris?


Latinska abeceda

Latinsko pismo (latinica) se razvilo iz grčkog alfabeta u 7. st. pr. Kr., a kasnije su ga preuzeli i drugi europski narodi, pa tim pismom pišemo i danas. U početku je latinsko pismo imalo 21 slovo, da bi Rimljani u 1. st. pr. Kr., kako bi mogli bilježiti grčke posuđenice, iz grčkog pisma preuzeli slova Y i Z. Slovom V bilježili su se suglasnik [v] i samoglasnik [u]. Od 18. st., kad se razvilo slovo U, ta se dva glasa u pisanju razlikuju, tako da ćemo pri zapisivanju latinskih riječi upotrebljavati 24 slova.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24
Velika slova A B C D E F G H I K L M N O P Q R S T U V X Y Z
Mala slova a b c d e f g h i k l m n o p q r s t u v x y z
Klasični izgovor a b k d e f g h i, j k l m n o p k r s t u v ks i z, c
Tradicionalni izgovor a b k, c d e f g h i, j k l m n o p q r s, z t u v ks i z, c

Izgovor

S obzirom da latinski nije živi jezik, tj. nema živućih izvornih govornika, postavlja se pitanje kako ga izgovarati i koje bi kriterije pravilnog izgovora trebalo postaviti. Sve do 20. st. bio je uobičajen tradicionalni izgovor, odnosno izgovor koji se temeljio na prilagodbi fonetskog sastava latinskog jezika materinjem jeziku govornika i razlikovao se od zemlje do zemlje. Znanstvenim istraživanjima u 20. st. rekonstruiran je klasični izgovor, odnosno izgovor kakvim su, pretpostavlja se, govorili stari Rimljani.

Dijalog

Marcus: Ave! Vocor Marcus. Quomodo vocaris?
Julia: Ave, Marce. Vocor Julia. Quomodo scribitur Marcus?
Marcus: Scribitur M-A-R-C-U-S. Quomodo vales?
Julia: Bene. Et tu?
Marcus: Optime, gratias ago.
Julia: Vale, Marce!
Marcus: Vale, Julia!

Bok!

Latinski rječnik • prva lekcija
Ave! Bok!

Croatice Latine
Bok! Ave(te)!
Dobro jutro! Bonum mane!
Dobar dan! Bonum diem!
Dobra večer! Bonum vesperum!
Laku noć! Bonam noctem!
Vidimo se kasnije! Ad nos revisendos!
Zbogom Vale(te)!
Da si zdrav! (Cura) ut valeas!


Komentari
  • Ave se koristi kada se obraćamo jednoj osobi a avete kad se obraćamo više osoba, isto tako i vale i valete.
  • U latinskom ne postoji razlika između formalnog(ti) i neformalnog(Vi).
  • Bitna napomena: rimljani su koristili pozdrave ave/salve kroz cijeli dan a ne bonum diem...
Primjeri
  • Bonum diem, amice!
    Dobar dan, prijatelju!
  • Ave, quomodo vales hodie?
    Bok, kako si danas?
  • Vale, ad nos revisendos!
    Zbogom, vidimo se kasnije.

Kako se zoveš?

Da biste pitali nekoga na latinskom kako se zove, koristite:

  • a) Quomodo vocaris? (Kako se zoveš?)
  • b) Quid tibi nomen est? (Što je tebi ime=Kako se zoveš?)
  • c) Quid est nomen tuum? (Što je tvoje ime=Kako se zoveš?)

A odgovarate:

  • a) Vocor +ime u nominativu (Zovem se...)
  • b) Mihi nomen est +ime u nominativu/dativu(Ime mi je...)
  • c) Nomen meum est +ime u nominativu
  • d) (Ego) sum +ime u nominativu (Ja sam...)


Latinski glagol • prva lekcija
Vocari Zvati se

Croatice Latine
Zovem se (ja) (ego) Vocor
Zoveš se (ti) (tu) Vocaris
Zove se (on/ona/ono) (is/ea/id) Vocatur


Komentari
  • Podebljani (boldani) dijelovi su završeci za indikativ prezenta pasivnog prve konjugacije(više o tome u slijedećim lekcijama)
  • Rimljani nisu imali posebnu zamjenicu za 3. lica, nego su koristili pokazne zamjenice. Uz is,ea,id može se koristiti i ille,illa,illud.
  • Mogli bismo također upotrijebiti glagole appellari ili nominari u značenju zvati se. Da bismo ih konjugirali maknemo infinitivni nastavak -ari te dodam podebljane završetke.(više o ovome u slijedećim lekcijama)
Primjeri
  • Vocor Ivan.
    Zovem se Ivan.
  • Vocantur Petar et Ivan.
    Zovu se Petar i Ivan.
  • Quid tibi nomen est?
    Kako se zoveš?
  • Qui appellatur?
    Kako se zove?

Kako si?

Latinski rječnik • prva lekcija
Quomodo vales? Kako si?

Croatice Latine
Kako si? Quomodo vales?
Quomodo te habes?
Quid agis?
Ut vales?
Super! Optime!
Dobro Bene
Vrlo dobro Valde bene
Tako-tako Satis bene
Loše Male
Vrlo jadno Quod miserrimus*
Miserrime
Užasno Pessime
A ti? Et tu?
Hvala Gratias ago
Komentari
  • Kao što se može vidjeti pitanje 'kako si' može se postaviti na nekoliko načina,a odgovara se:
    • a)Bene valeo
    • b)Bene me habeo
    • c)Bene sum
  • Quod miserrimus je odgovor na quid agis,a miserrime na ostala pitanja.
Primjeri
  • Publius: Ave, Paulina. Quomodo vales?
    Bok, Paulina. Kako si?
  • Paulina: Valde bene, gratias ago. Et tu, Publie?
    Vrlo dobro, hvala. A ti, Publije?
  • Publius: Bene quoque. Vale!
    Dobro sam također. Bok!



Kako se to piše?

Latinski rječnik • prva lekcija
Quomodo vales? Kako si?

Croatice Latine
Kako se (to) piše? Quomodo (id) scribitur?
Piše se Scribitur
kao R u riječi Rim ceu R in verbo Roma
Primjeri
  • Placus: Bonum diem. Vocor Placus. Quomodo vocaris?
    Dobar dan. Zovem se Plak. Kako se ti zoveš?
  • Manius: Ave. Vocor Manius. Quomodo scribitur 'Placus'?
    Zdravo. Ja sam Manije. Kako se piše Plak?
  • Placus: Scribitur P (ceu in 'Pola'); L (ceu in 'leo'); A (ceu in 'ave'); C (ceu in 'Caesar'); U (ceu in 'utilis'); S (ceu in 'sex').
    Piše se kao P u riječi Pula, L u lav, A u bok, C u Cezar, U u koristan, S u šest.
  • Manius: Maximas tibi gratias ago. Ave, Place!
    Puno ti hvala. Zbogom, Plak!

Naslov

Ostaje još samo da objasnim naslov ove lekcije. Qui vocaris? Qui također znači kako, kao i quomodo. Pa je prijevod: Kako se zoveš?

Zadaci

Nadopiši djelove koji nedostaju:

-_______

+Ave!

-_______

+Marcus,et tu?

-_______ Publius.________ te _______?

+Bene,et ______?

-________ bene._______ ago.

+Vale

-______


Sažetak

U ovoj lekciji naučili ste kako:

  • pozdraviti ljude (Ave; bonum diem; vale);
  • se predstaviti (Vocor <vaše ime>);
  • predstaviti druge (Vocatur <neko ime>);
  • reći kako ste (Optime; bene i mnogo drugih fraza);
  • slovkati svoje ime;
  • pitati druge bilo što od iznad navedenoga (Quomodo vocaris?; Quomodo vales?; Quomodo scribitur?).
  • glase osobne (lične) zamjenice u nominativu (ego, tu...)