Turski jezik/Lekcija/Tanıştığıma memnun oldum!: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 156: | Redak 156: | ||
| slovo |
| slovo |
||
|- |
|- |
||
| |
| sayı |
||
| broj |
| broj |
||
|- |
|- |
Inačica od 19. siječnja 2010. u 17:44
Aferin! |
Tanıştığıma memnun oldum! na turskome jeziku znači Drago mi je što mo se upoznali! To znači da ćete se u ovoj lekciji "upoznati" sa turskim jezikom i njegovim osnovama, kao što je abeceda, dijalozi upoznavanja, pozdravi i prve korisne riječi! Plan lekcije:
- Merhaba! Nasılsın? - Bok! Kako si? - pozdravi i dijalog susreta s poznatom nam osobom
- Adın ne? - Kako se zoveš? - dijalog upoznavanja
- A, be, ce... - turska abeceda
- Arkadaşlar - Prijatelji - imenice
- Sevmek - Voljeti - glagoli
- Sen ve ben - Ti i ja - osobne zamjenice
- Senin ve benim - Tvoje i moje - prisvojne zamjenice i nastavci
- Soyut - Sažetak
Merhaba! Nasılsın? - Bok! Kako si?
Brojni su ljudi oko nas. Neke od njih poznajemi i prirasli su nam srcu. Neke posebno poštujemo i persiramo im. Sve njih svakodnevno susrećemo i pozdravljamo ih iskreno im želeći sve najbolje. Stoga naučimo ih pozdraviti i na turskome. Slijedeći dijalog je najednostavniji dijalog susreta, a sugovornici su se sreli tijekom dana.
Dijalog:
- Ali: İyi günler Selin!
- Selin: İyi günler Ali!
- Ali: Nasılsın?
- Selin: Teşekkur ederim. İyiyim. Sen nasılsın?
- Ali: Sağ ol. Ben de iyiyim. Hoşça kal Selin. Görüşürüz.
- Selin: Güle güle Selin.
Prijevod:
- Ali: Dobar dan Selin!
- Selin: Dobar dan Ali!
- Ali: Kako si?
- Selin: Hvala. Dobro sam. A kako si ti?
- Ali: Hvala. I ja sm dobro. Vidimo se. Zbogom.
- Selin: Zbogom Selin.
Objašnjenje: U ovome se dijalogu sugovornici koriste pozdravima susreta i razilaska. Osnovi pozdrav susreta jeste Merhaba!, što odgovara hrvatskome Bok!, dok je osnovni pozdrav razilaska Görüşürüz!, što znači Zbogom!. Vidimo da se pozdravi koriste identično u oba jezika. O konstrukciji İyiyim. - Dobro sam. ćemo više na kraju lekcije, a za sada je važno njeno značenje. Konstrukciju Ben de..., što znači I ja sam... koristimo kada želimo izreći osobno slaganje sa stavom sugovornika, a kroz ostala lica ovu konsstukciju ćemo mijenjati kasnije.
Adın ne? - Kako se zoveš?
Čovjek je društveno biće i njegova potreba za društvom je neporeciva. Svijet oko nas je ogroman i mnogo je ljudi koje ne poznajemo. Ali želja za upoznavanjem osobe koja namse na prvi pogled svojim postupcima, govorom ili izgledom svidi, ponekad je jača i od nas samih. Što ako je ta osoba Turkinja ili Turak? Naučimo ih upoznati!
Dijalog:
- İva: Merhaba!
- Ramis: Merhaba!
- İva: Nasılsın?
- Ramis: Teşekkur ederim. İyiyim. Sen nasılsın?
- İva: Sağ ol. Ben de iyiyim. Adın ne?
- Ramis: Benim adım Ramis. Senin adın ne?
- İva: Benim adım İva. Kaç yaşındasın Ramis?
- Ramis: Ben 17 (on yedi) yaşındayım. Sen kaç yaşındasın İva?
- İva: Ben de 17 yaşındayım.
- Ramis: Çok güzel! Tanıştığıma memnun oldum İva.
- İva: Ben de memnun oldum.
Prijevod:
- İva: Bok!
- Ramis: Bok!
- İva: Kako si?
- Ramis: Hvala. Dobro sam. A kako si ti?
- İva: Hvala. Dobro sam. Kako se zoveš?
- Ramis: Zovem se Ramis. A kako se ti zoveš?
- İva: Zovem se İva. Koliko imaš godina Ramise?
- Ramis: Imam 17 (sedamnaest) godina. A koliko ti imaš godina İva?
- İva: I ja imam 17 godina.
- Ramis: Odlično! Drago mi je što smo se upoznali İva.
- İva: I meni je drago.
Objašnjenje: Ovo je klasični dijalog upoznavanja. Dijalogu susreta, kao osnovi, dodani su i pitanja i odgovori o imenu i starosti, te izraz zadovoljstva međusobnim upoznavanjem. Izraz Adın ne? - Kako se zoveš? koristimo kada pitamo osobe koje su približno naših godina i mlađe od nas, dok je izraz Adınız ne? - Kako se zovete? izraz persiranja koji upućujemo osobama starijim od nas samih. Persiranje je uobičajeno i između dvije starije osobe. Ista pravila vrijede i za izraze Kaç yaşındasın? -Koliko imaš godina?, odnosno Kaç yaşındasınız? - Koliko imate godina?. Naravno, nije prilično pitati stariju osobu koliko ima godina. Tu je i izraz Tanıştığıma memnun oldum!, odnosno Tanıştığımıza memnun oldum! kojime izražavam zadovoljstvo upozanavajem neke osobe.
A, be, ce...
Turska abeceda se sastoji od 29 glasova, od kojih je 8 samoglasnika i 21 suglasnik. U donjem prikazu abecede posebnim bojama su označeni glasovi osobitih svojstava.
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
A a |
B b |
C c |
Ç ç |
D d |
E e |
F f |
G g |
Ğ ğ |
H h |
I ı |
İ i |
J j |
K k |
L l |
M m |
N n |
O o |
Ö ö |
P p |
R r |
S s |
Ş ş |
T t |
U u |
Ü ü |
V v |
Y y |
Z z |
Bilješke o glasu C c | ||||||||||||||||||||||||||||
Slovo "C" u turskom jeziku se izgovara približno hrvatskome "Đ", a nikako kao "C", na primjer riječ pencer se izovara kao penđer, a ne pencer. Ovaj glas je zapravo na pola puta između hrvatskog Dž i Đ. | ||||||||||||||||||||||||||||
Bilješke o glasu Ç ç | ||||||||||||||||||||||||||||
Ç se izgovara približno kao hrvatsko Ć, na primjer çok se izgovara kao ćok. Ovaj glas je zapravo na pola puta između hrvatskog Č i Ć. | ||||||||||||||||||||||||||||
Bilješke o glasu Ğ ğ | ||||||||||||||||||||||||||||
Ğ je yumuşak ge, odnosno mekano G. Ovaj glas se u riječi gotovo i ne osjeti, već se afirmira kao duži prijelaz s jednog glasa na drugi, ili na kraju riječi kao produženi izgovor samoglasnika koji mu predstoji, na primjer riječ eğelence ćemo izgovoriti kao e-elenđe, a riječ dağ kao da-a. U turskom jeziku ne postoji riječ koja započinje ovim glasom. | ||||||||||||||||||||||||||||
Bilješke o glasovima I ı i İ i | ||||||||||||||||||||||||||||
I ı je poluglas koji se izgovara iz dubine grla, i može se definisati kao poluglas, koji se u hrvatskom jeziku javlja u riječima krv i crn među glasovima k, odnosno c i r. U turskome je ovaj glas samoglasnik. Hrvatskome I potpuno odgovara turski İ i. Tako se riječ ilkbahar čita kao ilkbahar, a riječ ıhlamur čita kao əhlamur, jer glas I ı odgovara engleskome Ə. | ||||||||||||||||||||||||||||
Bilješka o glasovima J j i Y y | ||||||||||||||||||||||||||||
J j je glas koji prilično odgovara hrvatskome glasu Ž, s tim da se nešto mekše izgovara. Tako se riječ Japonya izgovara kao Žapon-ja. Iz ove riječi vidimo i da glas Y y u potpunosti odgovara hrvatskome J j, ali se pored glasova n i l ne izgovara kao diftong nj ili lj već kao zaseban glas, dakle n-j i l-j. | ||||||||||||||||||||||||||||
Bilješka o glasu Ş ş | ||||||||||||||||||||||||||||
Ş ş je glas koji gotovo u potpunosti odgovara hrvatskome Š, ali se izgovara nešto mekše. Tako se riječ şişek izgovara kao šišek. |
Slovo ö i ü se ne mogu opisati kako se izgovaraju pa zbog toga nisu navedeni!
U turskom jeziku postoji osam samoglasnika koji se dijele na tvrde (kalın) i mekane (ince). Ova podjela jeste osnova gramatike turskog jezika.
KALIN | İNCE | ||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
A a | I ı | O o | U u | E e | İ i | Ö ö | Ü ü |
U jeziku riječi sadržavaju uglavnom samo samoglasnike jedne grupe, a sukladno vrsti posljednjeg samoglasnika u riječi, tvori se i nastavak.
Türkçe | Hırvatça |
---|---|
harf | slovo |
sayı | broj |
hece | slog |
kelime | riječ |
cümle | rečenica |
konuşma | razgovor |
dil | jezik |
dil bilgisi | gramatika |
isim | imenica |
fiil | glagol |
zamir | zamjenica |
sıfat | pridjev |
Arkadaşlar - Prijatelji
Čovjek je biće u čijoj se okolini nalazi mnogo stvari, od kojih su mu neke zaista potrbne. Od najranijih vremena on ima potrbu da ih imenuje. Zato su imenice najveća grupa riječi u svakome jeziku. Upoznajmo se s nekim osnovnim imenicam u turskome jeziku i načinu tvorbe množine!
Türkçe | Hırvatça |
---|---|
kalp | srce |
arkadaş | prijatelj |
aşk, sevgili | ljubav |
kitap | knjiga |
bilgi | znanje |
ev | kuća, dom |
insan | čovjek |
mutluluk | sreća |
güzellik | ljepota |
güneş | sunce |
ruh | duša |
U tvorbi množine imenica odmah se susrećemo s primjenom podjelom samoglasnika na tvrde i mekane u gramatici. Dakle, ukoliko je posljednji samoglasnik u riječi tvrdi, dodajemo nastavak -lar, a ako je mekani, onda dodajemo nastavak -ler. Izuzeci su neke riječi stranog porijekla.
Primjeri:
- arkadaş (prijatelj) - arkadaşlar (prijatelji)
- ev (kuća, dom) - evler (kuće, domovi)
- kalp (srce) - kalpler (srca)
Sevmek - Voljeti
Stalno nešto radimo i trebamo svoja postignuća nekako imenovati. Tomu služe glagoli. Naučimo koristiti glagole turskoga jezika!
Türkçe | Hırvatça |
---|---|
sevmek | voljeti |
bilmek | znati |
hissetmek | osjećati |
anlamak | razumjeti |
yapmak | praviti, činiti |
çalışmak | raditi |
yemek | jesti |
içmek | piti |
öğrenmek | učiti |
olmak | biti |
yazmak | pisati |
okumak | čitati |
Kod infinitiva glagola opet možemo primijetiti primjenu podjele samoglasnika na tvrde i mekane. Ukoliko je zadnji samoglasnik u riječi tvrdi, dodajemo nastavak -mak, a ukoliko je mekani, koristimo nastavak -mek.
Primjeri:
- okumak - čitati
- gülmek - smijati se.
Sen ve ben - Ti i ja
Mnogo je ljudi koje poznajemo i koji su nam bliski. Oni imaju svoja imena. Ali, koliko je to imena! Zato postoje zamjenice, kako ih stalno ne bismo morali imenovati. S zamjenicama je sve lakše. Osobne zamjenice se u turskome zovu Şahıs zamirleri i ima ih šest, a ne deset kao u hrvatskome jeziku, jer u turskome jeziku ne postoje muški ženski i srednji rod. Također dijele se na tekil şahıs zamirleri - jedninu i çoğul şahıs zamirleri - množinu, u prvom, drugom i trećem licu.
TEKİL ŞAHIS ZAMİRLERİ | ÇOĞUL ŞAHIS ZAMİRLERİ | ||||
---|---|---|---|---|---|
Ben | Sen | O | Biz | Siz | Onlar |
Ja | Ti | On/Ona/Ono | Mi | Vi | Oni/One/Ona |
Senin ve benim - Tvoje i moje
Svaki čovjek ima nešto što mu je zaista vrijedno i mnogo mu znači. On to posjeduje. Zato naučimo prisvojne zamjenice i nastavke turskog jezika - iyelik zamirleri ve ekleri!
TEKİL İYELİK ZAMİRLERİ | ÇOĞUL İYELİK ZAMİRLERİ | ||||
---|---|---|---|---|---|
Benim | Senin | Onun | Bizim | Sizin | Onların |
Moje | Tvoje | Njegovo/Njeno | Naše | Vaše | Njihovo |
Soyut - Sažetak
U ovoj lekciji smo naučili:
- Voditi jednostavne dijaloge upoznavanja i susretanja, te pozdravljati se na turskome jeziku!
- Naučili smo tursku abecedu, te najvažnije gramatičko pravilo - podjelu samoglasnika na tvrde i meke!
- Saznali kako se tvori množina imenica i infinitiv glagola!
- Sada znamo i osobne i prisvojne zamjenice i njihovu uporabu!
- Znamo i mnogo novih, lijepih i korisnih riječi izraza!
- Preostaje još samo utvrditi gradivo pomoću vježbi ...
Turski jezik/Sadržaj | Turski jezik/Lekcija/Benim dunyam |