Konstrukcija i gradnja jedrilice/Osnovni dijelovi jedrilice/Krilo/Krilo s ramenjačom/Krilca i zakrilca: razlika između inačica
m raspon |
m Konstrukcija i gradnja jedrilice/Sadržaj/Krilo/Krilo s ramenjačom/Krilca i zakrilca premješteno na Konstrukcija i gradnja jedrilice/Osnovni dijelovi jedrilice/Krilo/Krilo s ramenjačom/Krilca i zakrilca: b.n. |
(Nema razlike inačica)
|
Posljednja izmjena od 5. siječnja 2010. u 22:15
Krilca[uredi]
U jedriličarstvu se primjenjuje nekoliko tipova krilaca (slika-1). Krilce (a) je najjednostavnije, a najčešće se primjenjuje kod školskih jedrilica. Krilce (b) se naziva "frajs", a zamišljeno je u cilju kompenziranja momenta oko vertikalne osi koji nastaje pri otklonu krilaca, a silom stvorenom uslijed izlaska vrha – nosa krilca iz konture aeroprofila. Ova krilca se obično i statički kompenziraju. Krilca s procjepom (c) često se koriste jer pri otklonu dolazi do kompenziranja sile na palici, a kao posljedica približavanja sile na krilcu osi okretanja pri otklonu na dolje, odnosno pojavljuje se efekt aerodinamičke kompenzacije. U cilju smanjenja otpora jedrilice koriste se krilca bez procjepa i s okretnom osi na gornjaci (d) ili donjaci. Sile na palici su veće nego što je to u slučaju (c), ali rješenjem (e), odnosno aerodinamičkom kompenzacijom moguće ih je u većoj mjeri smanjiti.
Krilaca su sastavljena iz: ramenjače, rebara, torzionog nosa, oplate od ljepenke, kao nosećih elemenata i platnene presvlake (ne uvijek). Pored toga, krilce može biti jednodijelno ili dvodijelno. Na slici-2 prikazana je jednodijelna konstrukcija krilca školske jedrilice, tipa na slici-1a, a na slikama-3 i 4 jednodijelno krilce s procjepom i dvodijelno krilce bez procjepa tipa na slici-1d.
Vezivanje krilaca s krilom ostvaruje se okovima. U zavisnosti od raspona krilaca određuje se i broj okova. Pogon krilca obično se nalazi na prvom okovu ili na dva mjesta ukoliko je krilce većeg razmaka. Na slikama-5, 6, 7, 8, 9 i 10 prikazano je nekoliko tipova okova za pričvršćivanje krilca na krilo.
-
slika-2: Obično jednodijelno krilce
-
slika-3: Jednodijelno krilce s procjepom
-
slika-4: Dvodijelno krilce bez procjepa (na napadnom rubu je pričvšćena statička kompenzacija; u prvom planu – ramenjača krilca)
-
slika-5: Okov krilca koje je prikazano na slici-2
-
slika-6: Okov krilca s procjepom
-
slika-7: Okov krilca s procjepom
-
slika-8: Okov i pogonska poluga krilca krivine
-
slika-9: Okov krilca
-
slika-10: Okov i pogon krilca
Zakrilca[uredi]
Zakrilca koja se primjenjuju kod jedrilica prikazana su na slici-11 u dva položaja: uvučena i izvučena. Po konstrukciji su potpuno identična krilcima, a način pričvršćivanja na krilo vrlo je sličan pričvršćivanju krilaca. Jedina razlika postoji kod zakrilaca tipa "fauler", gdje pri izvlačenju dolazi do povećanja površine krila. Na slikama 12 i 13 date su konstrukcije dvodijelnog zakrilca i okovi, kao i pogon zakrilca tipa "fauler".
-
slika-12: Dvodijelno zakrilce s procjepom
-
slika-13: Okov i pogon zakrilaca tipa "fauler"