Latinski jezik/Lekcija/druga: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 95: | Redak 95: | ||
Zovemo ju a-konjugacijom zato što joj osnova završava na –a. To vidimo u infinitivu, ispred nastavka –re je slovo a. |
Zovemo ju a-konjugacijom zato što joj osnova završava na –a. To vidimo u infinitivu, ispred nastavka –re je slovo a. |
||
U ovoj lekciji ćemo naučiti kao se glagoli prve konjugacije konjugiraju u prezentu |
U ovoj lekciji ćemo naučiti kao se glagoli prve konjugacije konjugiraju u prezentu: |
||
<table border="0"><tr> |
|||
<td> |
|||
{| class="wikitable" |
{| class="wikitable" |
||
|- |
|- |
||
Redak 103: | Redak 105: | ||
|- |
|- |
||
| infinitiv |
| infinitiv |
||
| am''' |
| am''a'''''re''' |
||
| voljeti |
| voljeti |
||
|- |
|- |
||
| 1.l. |
| 1.l.sg. |
||
| am'''o''' |
| am'''o''' |
||
| volim |
| volim |
||
|- |
|- |
||
| 2.l. |
| 2.l.sg. |
||
| am''' |
| am''a'''''s''' |
||
| voliš |
| voliš |
||
|- |
|- |
||
| 3.l. |
| 3.l.sg. |
||
| am''' |
| am''a'''''t''' |
||
| voli |
| voli |
||
|} |
|}</td> |
||
<td> |
|||
{| class="wikitable" |
|||
|- |
|||
! lice |
|||
! latinski |
|||
! hrvatski |
|||
|- |
|||
| 1.l.pl. |
|||
| am''a'''''mus''' |
|||
| volimo |
|||
|- |
|||
| 2.l.pl. |
|||
| am''a'''''tis''' |
|||
| volite |
|||
|- |
|||
| 3.l.pl. |
|||
| am''a'''''nt''' |
|||
| vole |
|||
|}</td></tr></table> |
|||
;Komentari |
;Komentari |
||
* prezentskoj osnovi (ona se razlikuje u pojedinim konjugacijama) dodajemo podebljane nastavke u svim konjugacijama |
|||
* glagoli se u rječniku navode :'amo,1.' što se čita ''amo,amare'', broj označava konjugaciju |
|||
* glagoli se u rječniku navode :'amo,1.' što se čita ''amo, amare, amavi, amatum'', broj označava konjugaciju |
|||
* amo = prvo lice singulara prezenta/1. l. sg. (volim, ljubim); amare = infinitiv glagola (voljeti, ljubiti); amavi = prvo lice singulara perfekta/1. l. sg. (volio sam, ljubio sam); amatum = glagolski pridjev u srednjem rodu(voljeno, ljubljeno) |
|||
* kod ove konjugacije glagoli su uglavnom pravilni |
|||
* podebljani dijelovi su nastavci |
* podebljani dijelovi su nastavci |
||
*lični nastavci se dodaju na osnovu,koju dobijemo micanjem nastavka '-re' u inf.(npr. ama-re),samo što se u 1.l.jd (prvo lice jednine) ama+o steže u amo. |
*lični nastavci se dodaju na osnovu,koju dobijemo micanjem nastavka '-re' u inf.(npr. ama-re),samo što se u 1.l.jd (prvo lice jednine) ama+o steže u amo. |
||
Redak 133: | Redak 156: | ||
Zovemo ju e-konjugacijom zato što joj osnova završava na –e. To vidimo u infinitivu ,ispred nastavka –re je slovo e. |
Zovemo ju e-konjugacijom zato što joj osnova završava na –e. To vidimo u infinitivu ,ispred nastavka –re je slovo e. |
||
Glagoli 2.konjugacije se |
Glagoli 2.konjugacije se u prezentu konjugiraju ovako: |
||
<table border="0"><tr><td> |
|||
{| class="wikitable" |
{| class="wikitable" |
||
|- |
|- |
||
Redak 141: | Redak 165: | ||
|- |
|- |
||
| infinitiv |
| infinitiv |
||
| vid''' |
| vid''e'''''re''' |
||
| vidjeti |
| vidjeti |
||
|- |
|- |
||
| 1.l.jd |
| 1.l.jd |
||
| vid''' |
| vid''e'''''o''' |
||
| vidim |
| vidim |
||
|- |
|- |
||
| 2.l.jd |
| 2.l.jd |
||
| vid''' |
| vid''e'''''s''' |
||
| vidiš |
| vidiš |
||
|- |
|- |
||
| 3.l.jd |
| 3.l.jd |
||
| vid''' |
| vid''e'''''t''' |
||
| vidi |
| vidi |
||
|} |
|}</td> |
||
<td> |
|||
{| class="wikitable" |
|||
|- |
|||
! lice |
|||
! latinski |
|||
! hrvatski |
|||
|- |
|||
| 1.l.jd |
|||
| vid''e'''''mus''' |
|||
| vidimo |
|||
|- |
|||
| 2.l.jd |
|||
| vid''e'''''tis''' |
|||
| vidite |
|||
|- |
|||
| 3.l.jd |
|||
| vid''e'''''nt''' |
|||
| vidu |
|||
|}</td></tr></table> |
|||
;Komentari |
;Komentari |
||
* glagoli se u rječniku navode :'video,2.' što se čita ''video,videre'', broj označava konjugaciju |
* glagoli se u rječniku navode :'video, 2. vidi, visum' što se čita ''video, videre, vidi, visum'', broj označava konjugaciju |
||
* video = prvo lice singulara prezenta/1. l. sg. (vidim); videre = infinitiv glagola (vidjeti); vidi = prvo lice singulara perfekta/1. l. sg. (vidio sam); visum = glagolski pridjev (viđeno) |
|||
* podebljani dijelovi su nastavci |
* podebljani dijelovi su nastavci |
||
*lični nastavci se dodaju na osnovu,koju dobijemo micanjem nastavka '-re' u inf.(npr. vide-re) |
*lični nastavci se dodaju na osnovu,koju dobijemo micanjem nastavka '-re' u inf.(npr. vide-re) |
||
*možemo uočiti nastavke '''-o,-s,-t'''(vide-o,vide-s...) koji se pojavljuju u svim konjugacijama |
|||
=== |
===Glagol - sum,esse, fui=== |
||
Naučit ćemo jedan nepravilan glagol, a to je glagol ''esse'' koji znači ''biti'' |
Naučit ćemo jedan nepravilan glagol, a to je glagol ''sum, esse, fui'' koji znači ''biti'' |
||
U prezentu |
U prezentu se konjugira ovako: |
||
<table border="0"><tr><td> |
|||
{| class="wikitable" |
{| class="wikitable" |
||
|- |
|- |
||
Redak 178: | Redak 221: | ||
| biti |
| biti |
||
|- |
|- |
||
| 1.l. |
| 1.l.sg. |
||
| sum |
| sum |
||
| (je)sam |
| (je)sam |
||
|- |
|- |
||
| 2.l. |
| 2.l.sg. |
||
| es |
| es |
||
| (je)si |
| (je)si |
||
|- |
|- |
||
| 3.l. |
| 3.l.sg. |
||
| est |
| est |
||
| je(st) |
| je(st) |
||
|}</td><td> |
|||
|} |
|||
{| class="wikitable" |
|||
|- |
|||
! lice |
|||
! latinski |
|||
! hrvatski |
|||
|- |
|||
| 1.l.pl. |
|||
| sumus |
|||
| (je)smo |
|||
|- |
|||
| 2.l.pl. |
|||
| estis |
|||
| (je)ste |
|||
|- |
|||
| 3.l.pl. |
|||
| sunt |
|||
| (je)su |
|||
|}</td></tr></table> |
|||
===Imenice=== |
===Imenice=== |
||
Imenice se dekliniraju po broju i padežu. U latinskom postoji šest padeža |
Imenice se dekliniraju po broju i padežu. U latinskom postoji šest padeža (nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ i '''ablativ'''): |
||
{| class="wikitable" |
{| class="wikitable" |
||
|- |
|- |
||
! |
! casus (padež) |
||
! |
! pitanje |
||
|- |
|||
! funkcija u rečenici |
|||
| nominativus |
|||
| quis?, quid? |
|||
|- |
|||
| genitivus |
|||
| cuius? |
|||
|- |
|||
| dativus |
|||
| cui? |
|||
|- |
|||
| accusativus |
|||
| quem?, quid? |
|||
|- |
|- |
||
| vocativus |
|||
| nominativ |
|||
| o! |
|||
| tko, što |
|||
| subjekt |
|||
|- |
|- |
||
| ablativus |
|||
| akuzativ |
|||
| quo?, ubi?, quocum? |
|||
| koga, što |
|||
| bliži objekt |
|||
|} |
|} |
||
Komentari: |
Komentari: |
||
*Kako kod glagola postoje konjugacije, tako kod imenica postoje deklinacje. Postoji 5 deklinacija. |
* Kako kod glagola postoje konjugacije, tako kod imenica postoje deklinacje. Postoji 5 deklinacija. |
||
* Latinski padež ablativ u hrvatskom jeziku odgovara padežima lokativu i instrumentalu, pa ga možemo prevesti i s lokativom i s instrumentalom |
|||
===Imenice - 1. ili a-deklinacija === |
===Imenice - 1. ili a-deklinacija === |
||
Zove se a-deklinacija zato što |
Zove se a-deklinacija zato što imenična osnova završava na -a. |
||
Imenice su većinom ženskog roda. Izuzeci su imenice koje označavaju mušku osobu, npr. ''agricola, ae, m.'' = ratar; ''pharmaceuta, ae, m.'' - apotekar, farmaceut |
Imenice su većinom ženskog roda. Izuzeci su imenice koje označavaju mušku osobu, npr. ''agricola, ae, m.'' = ratar; ''pharmaceuta, ae, m.'' - apotekar, farmaceut |
||
Redak 224: | Redak 294: | ||
|- |
|- |
||
!N |
!N |
||
| ''' |
| '''a''' |
||
|- |
|||
!G |
|||
| '''ae''' |
|||
|- |
|||
!D |
|||
| '''ae''' |
|||
|- |
|- |
||
!A |
!A |
||
| ''' |
| '''am''' |
||
|- |
|||
!V |
|||
| '''a''' |
|||
|- |
|||
!Ab |
|||
| '''a''' |
|||
|} |
|} |
||
</td> |
</td> |
||
Redak 237: | Redak 319: | ||
!N |
!N |
||
| '''amica''' || ''prijateljica'' |
| '''amica''' || ''prijateljica'' |
||
|- |
|||
!G |
|||
| '''amicae''' || ''prijateljice'' |
|||
|- |
|||
!D |
|||
| '''amicae''' || ''prijateljici'' |
|||
|- |
|- |
||
!A |
!A |
||
| '''amicam''' || ''prijateljicu'' |
| '''amicam''' || ''prijateljicu'' |
||
|- |
|- |
||
!V |
|||
|} |
|||
| '''amica''' || ''prijateljice'' |
|||
|- |
|||
!Ab |
|||
| '''amica''' || ''o prijateljici, s prijateljicom'' |
|||
</td> |
</td> |
||
</tr></table> |
</tr></table> |
||
Imenice se u rječniku navode u slijedećem obliku: '' |
Imenice se u rječniku navode u slijedećem obliku: '''amica, -ae, f. ''prijateljica''''' |
||
Ove završetke dodajemo na osnovu koju dobijemo odstranjivanjem nastavka u genitivu singulara(a njega vidimo u rječniku). |
|||
npr. ''amica,amicae,femininum'' -> ''amic-ae'' -> ''amic''+nastavci -> ''amica,amicae,amicae,amicam,amica,amica...''(više o tome u slijedećoj lekciji) |
|||
===Imenice - 2. ili o-deklinacija === |
===Imenice - 2. ili o-deklinacija === |
Inačica od 10. prosinca 2009. u 13:06
Incipias! |
Dijalog
...
- Iulius: Ave!
- Iohannes: Ave!
- Iulius: Videsne amicum meum Marcum?
- Iohannes: Non, sed video amicam tuam bonam Iuliam.
- Iulius: Amasne Iuliam?
- Iohannes: Sic est,eam amo sed ea non me amat.
- Iulius: Ea est bona amica,sed Placus bonus amicus non est.
- Iohannes: Num is amicus tuus est?
- Iulius: Non est!
...
Riječi
Croatice | Latine |
---|---|
li | -ne* |
prijatelj | amicus,i,m |
prijateljica | amica,ae,f |
vidjeti | video,2. |
voljeti | amo,1. |
biti | sum,esse |
ali | sed |
tako | sic |
ne | non |
dobar | bonus,3 |
zar | num* |
- Komentari
- -ne je upitna čestica što znači da služi u tvorbi pitanja; spaja se s riječi na koju se odnosi, to je obično prva riječ u rečenici i glagol.
- num se koristi kad se kao odgovor očekuje ne
Gramatika
Imenice (dijete, čovjek, žena), pridjevi(lijep, glup), zamjenice(on, ja, moj), brojevi(prvi, dva) se dekliniraju (sklanjaju),što znači da mjenjanjem svog oblika određuju svoju funkciju u rečenici. Npr. u hrv.: Učitelj čita knjigu. Učitelj je u nominativu zato što je subjekt rečenice, a knjigu je u akuzativu zato što je izravni(bliži) objekt uz predikat čita. Bliži(izravni/direktni/upravni) objekt je u latinskom u akuzativu(kao i u hrv.)
Bliži objekt je objekt koji dolazi uz glagole uz koje se može postaviti pitanje: koga, što?. Npr. vidjeti [koga,što] učenika
Glagoli (učim, čitam, jedu) se konjugiraju (sprežu). Kada kažemo da se glagoli konjugiraju(sprežu) to znači da (najčešće dodavanjem nastavaka) mijenjamo osobine poput: lica, vremena, načina, broja,stanja...
Npr.: Učim (ja a ne ti, sada a ne jučer...) Čitao si (ti a ne ja,npr. jučer a ne sada)
Malo o rečenicama i sličnome
Rečenicu se sastoje od riječi. Rečenice koje se sastoje od subjekta i predikata zovu se jednostavne rečenice. Ako im pridodamo objekt(e) ili priložne oznake dobit ćemo jednostavne proširene rečenice. Subjekt je uvijek u nominativu. Predikat se slaže s subjektom u licu, broju (i rodu ,kada je to moguće).
U lat. kao i u hrv. postoje
- dva broja:
- jednina (singularis)
- množina (pluralis)
- 3 lica: prvo(ja,mi), drugo (ti,vi), treće (on,ona,ono,oni,one,ona)
- 3 roda: muški (masculinum), ženski (femininum), srednji (neutrum)
U latinskom postoje 4 konjugacije, no u ovoj lekciji počet ćemo s prve dvije. Konjugacije se razlikuju prema prezentskoj osnovi, (koja se najbolje vidi u infinitivu prezenta).
Počnimo! Incipiamus!
Prije nego što počnemo naučit ćemo još jedna pojam vezan uz glagole, a to je infinitiv. Infinitiv je neodređeni glagolski način, kažemo neodređeni zato što za razliku od određenih glagolskih oblika, ne označuje lice niti broj (u hrv. ne označuje niti vrijeme). Npr. pisati,učiti,peći. U hrv infinitivni nastavak je –ti ili –ći dok je to u latinskom –re.
Glagoli - 1. ili a konjugacija
Infinitiv u prvoj konjugaciji završava '–are'. Zovemo ju a-konjugacijom zato što joj osnova završava na –a. To vidimo u infinitivu, ispred nastavka –re je slovo a.
U ovoj lekciji ćemo naučiti kao se glagoli prve konjugacije konjugiraju u prezentu:
|
|
- Komentari
- prezentskoj osnovi (ona se razlikuje u pojedinim konjugacijama) dodajemo podebljane nastavke u svim konjugacijama
- glagoli se u rječniku navode :'amo,1.' što se čita amo, amare, amavi, amatum, broj označava konjugaciju
- amo = prvo lice singulara prezenta/1. l. sg. (volim, ljubim); amare = infinitiv glagola (voljeti, ljubiti); amavi = prvo lice singulara perfekta/1. l. sg. (volio sam, ljubio sam); amatum = glagolski pridjev u srednjem rodu(voljeno, ljubljeno)
- kod ove konjugacije glagoli su uglavnom pravilni
- podebljani dijelovi su nastavci
- lični nastavci se dodaju na osnovu,koju dobijemo micanjem nastavka '-re' u inf.(npr. ama-re),samo što se u 1.l.jd (prvo lice jednine) ama+o steže u amo.
Da bi se negirao glagol dodamo non ispred glagola. Amo Volim Non amo Ne volim
Glagoli - 2. ili e konjugacija
Infinitiv u drugoj konjugaciji završava '–ere'. Zovemo ju e-konjugacijom zato što joj osnova završava na –e. To vidimo u infinitivu ,ispred nastavka –re je slovo e.
Glagoli 2.konjugacije se u prezentu konjugiraju ovako:
|
|
- Komentari
- glagoli se u rječniku navode :'video, 2. vidi, visum' što se čita video, videre, vidi, visum, broj označava konjugaciju
- video = prvo lice singulara prezenta/1. l. sg. (vidim); videre = infinitiv glagola (vidjeti); vidi = prvo lice singulara perfekta/1. l. sg. (vidio sam); visum = glagolski pridjev (viđeno)
- podebljani dijelovi su nastavci
- lični nastavci se dodaju na osnovu,koju dobijemo micanjem nastavka '-re' u inf.(npr. vide-re)
Glagol - sum,esse, fui
Naučit ćemo jedan nepravilan glagol, a to je glagol sum, esse, fui koji znači biti
U prezentu se konjugira ovako:
|
|
Imenice
Imenice se dekliniraju po broju i padežu. U latinskom postoji šest padeža (nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ i ablativ):
casus (padež) | pitanje |
---|---|
nominativus | quis?, quid? |
genitivus | cuius? |
dativus | cui? |
accusativus | quem?, quid? |
vocativus | o! |
ablativus | quo?, ubi?, quocum? |
Komentari:
- Kako kod glagola postoje konjugacije, tako kod imenica postoje deklinacje. Postoji 5 deklinacija.
- Latinski padež ablativ u hrvatskom jeziku odgovara padežima lokativu i instrumentalu, pa ga možemo prevesti i s lokativom i s instrumentalom
Imenice - 1. ili a-deklinacija
Zove se a-deklinacija zato što imenična osnova završava na -a. Imenice su većinom ženskog roda. Izuzeci su imenice koje označavaju mušku osobu, npr. agricola, ae, m. = ratar; pharmaceuta, ae, m. - apotekar, farmaceut
|
Imenice se u rječniku navode u slijedećem obliku: amica, -ae, f. prijateljica Imenice - 2. ili o-deklinacijaU drugoj deklinaciji imenice su muškog (masculinum) ili srednjeg roda (neutrum).
Imenice na -um su srednjeg roda.
Kao što se može vidjeti iz tablice imenice srednjeg roda imaju isti oblik u nominativu i akuzativu, kao i u hrvatskom. PridjeviPridjevi su riječi poput: lijep,glup,pametan,ružan... Pridjevi se pridjevaju imenici da bi je pobliže označili i slažu se s njom u rodu, broju i padežu. U ovoj lekciji naučit ćemo pridjeve prve i druge deklinacije. Oni se dekliniraju kao i imenice iz tih deklinacija(tj. dobivaju iste nastavke). Ako pridjev treba biti ženskog roda onda se deklinira po prvoj deklinaciji,a ako treba biti muškog ili srednjeg onda po drugoj deklinaciji. npr.
Npr.:
Ovi se pridjevi u rječniku navode ovako: [oblika za muški rod u jednini, 3] npr: bonus,3 3 označava da pridjev ima tri završetka,tj da ima oblike za sva tri roda, to se čita : bonus,bona,bonum. ZamjeniceZamjenice su riječi poput: ja, ti, moj, onaj, taj... Osobne(lične)(ja,ti,on...) U prvoj lekciji smo naučili neke osobne (lične) zamjenice u nominativu, a sada ćemo naučiti i akuzativ:
Napomena: kao ni u hrvatskom tako ni u latinskom ne koristimo osobne zamjenice uz glagole uvijek, nego samo kad želimo istaknuti tko vrši radnju. Obično kažemo: 'Čitam novine' a ne 'Ja čitam novine'. Posvojne(moj,tvoj...) Posvojne zamjenice su:
Posvojne zamjenice se dekliniraju kao pridjevi,osim eius koja se ne deklinira tj. uvijek je u tom obliku. Važno! U latinskom se suus,3 koristi samo kad se govori o tome da treće lice nešto posjeduje inače se koriste meus,3 , tuus,3... Promotrite: Volim svoju prijateljicu - Amo meam amicam Voliš svoju prijateljicu - Amas tuam amicam Voli svoju prijateljicu - Amat suam amicam Voli njegovu prijatljicu - Amat amicam eius Npr.:
NaslovDa objasnim naslov: viden' je skraćeni oblik od videsne, što znači 'vidiš li?'. Ajmo malo vježbat'Vježba 1Sad ćemo sve što smo naučili staviti u praksu i to sve skupa malo izvježbat. Ajmo za početak prevesti jednu rečenicu na latinski: Moj dobar prijatelj Marko često gleda svoju lijepu prijateljicu Juliju. Prvo moramo naučiti neke riječi (a neke ponoviti):
Sada ćemo analizirati rečenicu: 1)prvo ćemo odrediti predikat
2)Potom ćemo odrediti subjekt
3)sada odredimo objekt
4)još nam je ostala priložna oznaka vremena: često
1)počnimo s predikatom: stavimo glagol spectare u 3.l.sg prezenta: spectat 2)prevedimo subjekt: Meus bonus amicus Marcus 3)prevedimo objekt: suam bonam amicam Juliam 4)prevedimo priložnu oznaku: saepe 5)i sad to sve posložimo (napomena:uobičajen poredak riječi je SOP=subjekt,objekt,predikat) Meus bonus amicus Marcus suam bonam amicam Juliam saepe spectat. Vježba 2Sada čemo naučiti kako koristiti -ne. -ne nam služi za psotavljanje pitanja, nju zalijepimo na riječ koju želimo istaknuti u pitanju, obično je to glagol. Prevodimo je s li. Primjeri: Videsne? =Vidiš li? Juliamne amas? = Juliju voliš? Čestica ne se može povezati sa non = nonne. To se prevodi: nije li,itd. (ovisno o glagolu). Koristi se kad očekujemo potvrdan odgovor. Primjeri:
Vježba 3Sada ćemo naučiti kako se koristi riječ num. Potpuno jednako kao u hrvatskom zar. To jest kada očekujemo negativan odgovor. Primjeri:
|