Turski jezik/Lekcija/Tanıştığıma memnun oldum!: razlika između inačica

Izvor: Wikiknjige
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Diyarbakir City walls.jpg|thumb|right|300px|Zidine grada Diyarbakıra]]
ŞŞŞ'''Tanıştığıma memnun oldum!''' na turskome jeziku znači '''Drago mi je što mo se upoznali!''' To znači da ćete se u ovoj lekciji "upoznati" sa turskim jezikom i njegovim osnovama, kao što je abeceda, dijalozi upoznavanja, pozdravi i prve korisne riječi! Plan lekcije:
'''Tanıştığıma memnun oldum!''' na turskome jeziku znači '''Drago mi je što mo se upoznali!''' To znači da ćete se u ovoj lekciji "upoznati" sa turskim jezikom i njegovim osnovama, kao što je abeceda, dijalozi upoznavanja, pozdravi i prve korisne riječi! Plan lekcije:
* ''Merhaba! Nasılsın? - Bok! Kako si?'' - <small> pozdravi i dijalog susreta s poznatom nam osobom</small>
* ''Merhaba! Nasılsın? - Bok! Kako si?'' - <small> pozdravi i dijalog susreta s poznatom nam osobom</small>
* ''Adın ne? - Kako se zoveš?'' - <small> dijalog upoznavanja</small>
* ''Adın ne? - Kako se zoveš?'' - <small> dijalog upoznavanja</small>
Redak 6: Redak 7:
* ''Sevmek - Voljeti'' - <small> glagoli </small>
* ''Sevmek - Voljeti'' - <small> glagoli </small>
* ''Sen ve ben - Ti i ja'' - <small> osobne zamjenice </small>
* ''Sen ve ben - Ti i ja'' - <small> osobne zamjenice </small>
* ''Özet - Sažetak''

== Merhaba! Nasılsın? - Bok! Kako si? ==
== Merhaba! Nasılsın? - Bok! Kako si? ==


Redak 144: Redak 145:
U turskom jeziku postoji osam samoglasnika koji se dijele na '''''tvrde (kalın)''''' i mekane '''''(ince)'''''. Ova podjela jeste osnova gramatike turskog jezika.
U turskom jeziku postoji osam samoglasnika koji se dijele na '''''tvrde (kalın)''''' i mekane '''''(ince)'''''. Ova podjela jeste osnova gramatike turskog jezika.
{{samoglasnici u turskom jeziku}}
{{samoglasnici u turskom jeziku}}
U jeziku riječi sadržavaju uglavnom samo samopglasnike jedne grupe, a sukladno vrsti posljednjeg samoglasnika u riječi, tvori se i nastavak.
{| {{turska tablica|Rječnik|Dil|Jezik|2}}
! Türkçe
! Hırvatça
|-
| harf
| slovo
|-
| say
| broj
|-
| hece
| slog
|-
| kelime
| riječ
|-
| cümle
| rečenica
|-
| konuşma
| razgovor
|-
| dil
| jezik
|-
| dil bilgisi
| gramatika
|-
| isim
| imenica
|-
| fiil
| glagol
|-
| zamir
| zamjenica
|-
| sıfat
| pridjev
|}

==Arkadaşlar - Prijatelji==
==Arkadaşlar - Prijatelji==
Čovjek je biće u čijoj se okolini nalazi mnogo stvari, od kojih su mu neke zaista potrbne. Od najranijih vremena on ima potrbu da ih imenuje. Zato su imenice najveća grupa riječi u svakome jeziku. Upoznajmo se s nekim osnovnim imenicam u turskome jeziku i načinu tvorbe množine!
Čovjek je biće u čijoj se okolini nalazi mnogo stvari, od kojih su mu neke zaista potrbne. Od najranijih vremena on ima potrbu da ih imenuje. Zato su imenice najveća grupa riječi u svakome jeziku. Upoznajmo se s nekim osnovnim imenicam u turskome jeziku i načinu tvorbe množine!
Redak 182: Redak 225:


U tvorbi množine imenica odmah se susrećemo s primjenom podjelom samoglasnika na tvrde i mekane u gramatici. Dakle, ukoliko je posljednji samoglasnik u riječi tvrdi, dodajemo nastavak '''''-lar''''', a ako je mekani, onda dodajemo nastavak '''''-ler'''''. Izuzeci su neke riječi stranog porijekla. Primjeri:
U tvorbi množine imenica odmah se susrećemo s primjenom podjelom samoglasnika na tvrde i mekane u gramatici. Dakle, ukoliko je posljednji samoglasnik u riječi tvrdi, dodajemo nastavak '''''-lar''''', a ako je mekani, onda dodajemo nastavak '''''-ler'''''. Izuzeci su neke riječi stranog porijekla. Primjeri:
# ''arkadaş'' (prijatelj) - ''arkadaş'''lar'' (prijatelji)
# arkadaş
# ''ev'' (kuća, dom) - ''ev'''ler''''' (kuće, domovi)

# ''kalp'' (srce) - ''kalp'''ler'' (srca)

==Sevmek - Voljeti==
Stalno nešto radimo i trebamo svoja postignuća nekako imenovati. Tomu služe glagoli. Naučimo koristiti glagole turskoga jezika!
==Sen ve ben - Ti i ja==
==Sen ve ben - Ti i ja==
Mnogo je ljudi koje poznajemo i koji su nam bliski. Oni imaju svoja imena. Ali, koliko je to imena! Zato postoje zamjenice, kako ih stalno ne bismo morali imenovati. S zamjenicama je sve lakše. Osobne zamjenice se u turskome zovu '''''Şahıs zamirleri''''' i ima ih šest, a ne deset kao u hrvatskome jeziku, jer '''''u turskome jeziku ne postoje muški ženski i srednji rod'''''. Također dijele se na ''tekil şahıs zamirleri - jedninu''' i '''çoğul şahıs zamirleri - množinu'', u prvom, drugom i trećem licu.
Mnogo je ljudi koje poznajemo i koji su nam bliski. Oni imaju svoja imena. Ali, koliko je to imena! Zato postoje zamjenice, kako ih stalno ne bismo morali imenovati. S zamjenicama je sve lakše. Osobne zamjenice se u turskome zovu '''''Şahıs zamirleri''''' i ima ih šest, a ne deset kao u hrvatskome jeziku, jer '''''u turskome jeziku ne postoje muški ženski i srednji rod'''''. Također dijele se na ''tekil şahıs zamirleri - jedninu''' i '''çoğul şahıs zamirleri - množinu'', u prvom, drugom i trećem licu.

Inačica od 24. listopada 2009. u 14:08

Zidine grada Diyarbakıra

Tanıştığıma memnun oldum! na turskome jeziku znači Drago mi je što mo se upoznali! To znači da ćete se u ovoj lekciji "upoznati" sa turskim jezikom i njegovim osnovama, kao što je abeceda, dijalozi upoznavanja, pozdravi i prve korisne riječi! Plan lekcije:

  • Merhaba! Nasılsın? - Bok! Kako si? - pozdravi i dijalog susreta s poznatom nam osobom
  • Adın ne? - Kako se zoveš? - dijalog upoznavanja
  • A, be, ce... - turska abeceda
  • Arkadaşlar - Prijatelji - imenice
  • Sevmek - Voljeti - glagoli
  • Sen ve ben - Ti i ja - osobne zamjenice
  • Özet - Sažetak

Merhaba! Nasılsın? - Bok! Kako si?

Brojni su ljudi oko nas. Neke od njih poznajemi i prirasli su nam srcu. Neke posebno poštujemo i persiramo im. Sve njih svakodnevno susrećemo i pozdravljamo ih iskreno im želeći sve najbolje. Stoga naučimo ih pozdraviti i na turskome. Slijedeći dijalog je najednostavniji dijalog susreta, a sugovornici su se sreli tijekom dana.

Dijalog:

Ali: İyi günler Selin!
Selin: İyi günler Ali!
Ali: Nasılsın?
Selin: Teşekkur ederim. İyiyim. Sen nasılsın?
Ali: Sağ ol. Ben de iyiyim. Hoşça kal Selin. Görüşürüz.
Selin: Güle güle Selin.

Prijevod:

Ali: Dobar dan Selin!
Selin: Dobar dan Ali!
Ali: Kako si?
Selin: Hvala. Dobro sam. A kako si ti?
Ali: Hvala. I ja sm dobro. Vidimo se. Zbogom.
Selin: Zbogom Selin.

Objašnjenje: U ovome se dijalogu sugovornici koriste pozdravima susreta i razilaska. Osnovi pozdrav susreta jeste Merhaba!, što odgovara hrvatskome Bok!, dok je osnovni pozdrav razilaska Görüşürüz!, što znači Zbogom!. Vidimo da se pozdravi koriste identično u oba jezika. O konstrukciji İyiyim. - Dobro sam. ćemo više na kraju lekcije, a za sada je važno njeno značenje. Konstrukciju Ben de..., što znači I ja sam... koristimo kada želimo izreći osobno slaganje sa stavom sugovornika, a kroz ostala lica ovu konsstukciju ćemo mijenjati kasnije.

Turski Rječnik • Tanıştığıma memnun oldum!
Saygılar Pozdravi

Türkçe Hırvatça
Merhaba! Bok!
Günaydın./İyi sabahlar. Dobro jutro.
İyi günler. Dobar dan.
İyi akşamlar. Dobro veče.
İyi geceler. Laku noć.
Nasılsın?/Nasılsınız? Kako si?/Kako ste?
İyiyim. Dobro sam.
iyi dobro
Teşekkur ederim./Sağ ol. Hvala.
Görüşürüz./Görüşmek üzere./Güle güle. Zbogom.
Hoşça kal./Hoşça kalın. Vidimo se.
Ben de... I ja sam...

Adın ne? - Kako se zoveš?

Čovjek je društveno biće i njegova potreba za društvom je neporeciva. Svijet oko nas je ogroman i mnogo je ljudi koje ne poznajemo. Ali želja za upoznavanjem osobe koja namse na prvi pogled svojim postupcima, govorom ili izgledom svidi, ponekad je jača i od nas samih. Što ako je ta osoba Turkinja ili Turak? Naučimo ih upoznati!

Dijalog:

İva: Merhaba!
Ramis: Merhaba!
İva: Nasılsın?
Ramis: Teşekkur ederim. İyiyim. Sen nasılsın?
İva: Sağ ol. Ben de iyiyim. Adın ne?
Ramis: Benim adım Ramis. Senin adın ne?
İva: Benim adım İva. Kaç yaşındasın Ramis?
Ramis: Ben 17 (on yedi) yaşındayım. Sen kaç yaşındasın İva?
İva: Ben de 17 yaşındayım.
Ramis: Çok güzel! Tanıştığıma memnun oldum İva.
İva: Ben de memnun oldum.

Prijevod:

İva: Bok!
Ramis: Bok!
İva: Kako si?
Ramis: Hvala. Dobro sam. A kako si ti?
İva: Hvala. Dobro sam. Kako se zoveš?
Ramis: Zovem se Ramis. A kako se ti zoveš?
İva: Zovem se İva. Koliko imaš godina Ramise?
Ramis: Imam 17 (sedamnaest) godina. A koliko ti imaš godina İva?
İva: I ja imam 17 godina.
Ramis: Odlično! Drago mi je što smo se upoznali İva.
İva: I meni je drago.

Objašnjenje: Ovo je klasični dijalog upoznavanja. Dijalogu susreta, kao osnovi, dodani su i pitanja i odgovori o imenu i starosti, te izraz zadovoljstva međusobnim upoznavanjem. Izraz Adın ne? - Kako se zoveš? koristimo kada pitamo osobe koje su približno naših godina i mlađe od nas, dok je izraz Adınız ne? - Kako se zovete? izraz persiranja koji upućujemo osobama starijim od nas samih. Persiranje je uobičajeno i između dvije sarije osobe. Ista pravila vrijede i za izraze Kaç yaşındasın? -Koliko imaš godina?, odnosno Kaç yaşındasınız? - Koliko imate godina?. Naravno, nije prilično pitati stariju osobu koliko ima godina. Tu je i izraz Tanıştığıma memnun oldum!, odnosno Tanıştığımıza memnun oldum! kojime izražavam zadovoljstvo upozanavajem neke osobe.

Turski Rječnik • Tanıştığıma memnun oldum!
Tanışma Upoznavanje

Türkçe Hırvatça
Adın ne?/Adınız ne? Kako se zoveš?/Kako se zovete?
Benim adım... Zovem se...
Kaç yaşındasın?/Kaç yaşındasınız? Koliko imaš godina?/Koliko imate godina?
İyi akşamlar. Dobra večer.
İyi geceler. Laku noć.
Nasılsın?/Nasılsınız? Kako si?/Kako ste?
Çok güzel! Odlično!/Super!/Bravo!/Jako lijepo!
güzel lijepo
çok jako/mnogo/puno
Tanıştığıma memnun oldum!/Tanıştığımıza memnun oldum! Drago mi je što smo se upoznali!

A, be, ce...

Turska abeceda se sastoji od 29 glasova, od kojih je 8 samoglasnika i 21 suglasnik. U donjem prikazu abecede posebnim bojama su označeni glasovi osobitih svojstava.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29
A
a
B
b
C
c
Ç
ç
D
d
E
e
F
f
G
g
Ğ
ğ
H
h
I
ı
İ
i
J
j
K
k
L
l
M
m
N
n
O
o
Ö
ö
P
p
R
r
S
s
Ş
ş
T
t
U
u
Ü
ü
V
v
Y
y
Z
z
Bilješke o glasu C c

Slovo "C" u turskom jeziku se izgovara približno hrvatskome "Đ", a nikako kao "C", na primjer riječ pencer se izovara kao penđer, a ne pencer. Ovaj glas je zapravo na pola puta između hrvatskog i Đ.

Bilješke o glasu Ç ç

Ç se izgovara približno kao hrvatsko Ć, na primjer çok se izgovara kao ćok. Ovaj glas je zapravo na pola puta između hrvatskog Č i Ć.

Bilješke o glasu Ğ ğ

Ğ je yumuşak ge, odnosno mekano G. Ovaj glas se u riječi gotovo i ne osjeti, već se afirmira kao duži prijelaz s jednog glasa na drugi, ili na kraju riječi kao produženi izgovor samoglasnika koji mu predstoji, na primjer riječ eğelence ćemo izgovoriti kao e-elenđe, a riječ dağ kao da-a. U turskom jeziku ne postoji riječ koja započinje ovim glasom.

Bilješke o glasovima I ı i İ i

I ı je poluglas koji se izgovara iz dubine grla, i može se definisati kao poluglas, koji se u hrvatskom jeziku javlja u riječima krv i crn među glasovima k, odnosno c i r. U turskome je ovaj glas samoglasnik. Hrvatskome I potpuno odgovara turski İ i. Tako se riječ ilkbahar čita kao ilkbahar, a riječ ıhlamur čita kao əhlamur, jer glas I ı odgovara engleskome Ə.

Bilješka o glasovima J j i Y y

J j je glas koji prilično odgovara hrvatskome glasu Ž, s tim da se nešto mekše izgovara. Tako se riječ Japonya izgovara kao Žapon-ja. Iz ove riječi vidimo i da glas Y y u potpunosti odgovara hrvatskome J j, ali se pored glasova n i l ne izgovara kao diftong nj ili lj već kao zaseban glas, dakle n-j i l-j.

Bilješka o glasu Ş ş

Ş ş je glas koji gotovo u potpunosti odgovara hrvatskome Š, ali se izgovara nešto mekše. Tako se riječ şişek izgovara kao šišek.


Slovo ö i ü se ne mogu opisati kako se izgovaraju pa zbog toga nisu navedeni!

U turskom jeziku postoji osam samoglasnika koji se dijele na tvrde (kalın) i mekane (ince). Ova podjela jeste osnova gramatike turskog jezika.

KALIN İNCE
A a I ı O o U u E e İ i Ö ö Ü ü

U jeziku riječi sadržavaju uglavnom samo samopglasnike jedne grupe, a sukladno vrsti posljednjeg samoglasnika u riječi, tvori se i nastavak.

Turski Rječnik • Tanıştığıma memnun oldum!
Dil Jezik

Türkçe Hırvatça
harf slovo
say broj
hece slog
kelime riječ
cümle rečenica
konuşma razgovor
dil jezik
dil bilgisi gramatika
isim imenica
fiil glagol
zamir zamjenica
sıfat pridjev

Arkadaşlar - Prijatelji

Čovjek je biće u čijoj se okolini nalazi mnogo stvari, od kojih su mu neke zaista potrbne. Od najranijih vremena on ima potrbu da ih imenuje. Zato su imenice najveća grupa riječi u svakome jeziku. Upoznajmo se s nekim osnovnim imenicam u turskome jeziku i načinu tvorbe množine!

Turski Rječnik • Tanıştığıma memnun oldum!
İsimler Imenice

Türkçe Hırvatça
kalp srce
arkadaş prijatelj
ljubav aşk, sevgili
kitap knjiga
bilgi znanje
ev kuća, dom
čovjek insan
sreća mutluluk
ljepota güzellik
sunce güneş

U tvorbi množine imenica odmah se susrećemo s primjenom podjelom samoglasnika na tvrde i mekane u gramatici. Dakle, ukoliko je posljednji samoglasnik u riječi tvrdi, dodajemo nastavak -lar, a ako je mekani, onda dodajemo nastavak -ler. Izuzeci su neke riječi stranog porijekla. Primjeri:

  1. arkadaş (prijatelj) - arkadaşlar (prijatelji)
  2. ev (kuća, dom) - evler (kuće, domovi)
  3. kalp (srce) - kalpler (srca)

Sevmek - Voljeti

Stalno nešto radimo i trebamo svoja postignuća nekako imenovati. Tomu služe glagoli. Naučimo koristiti glagole turskoga jezika!

Sen ve ben - Ti i ja

Mnogo je ljudi koje poznajemo i koji su nam bliski. Oni imaju svoja imena. Ali, koliko je to imena! Zato postoje zamjenice, kako ih stalno ne bismo morali imenovati. S zamjenicama je sve lakše. Osobne zamjenice se u turskome zovu Şahıs zamirleri i ima ih šest, a ne deset kao u hrvatskome jeziku, jer u turskome jeziku ne postoje muški ženski i srednji rod. Također dijele se na tekil şahıs zamirleri - jedninu i çoğul şahıs zamirleri - množinu, u prvom, drugom i trećem licu.

TEKİL ŞAHIS ZAMİRLERİ ÇOĞUL ŞAHIS ZAMİRLERİ
Ben Sen O Biz Siz Onlar
Ja Ti On/Ona/Ono Mi Vi Oni/One/Ona