Latinski jezik/Lekcija/druga: razlika između inačica
m →Riječi |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{latinski}} |
{{latinski}} |
||
''''U IZRADI......'''' |
|||
<center><big><big>'''Lekcija 2 — Viden'?'''</big></big></center> |
<center><big><big>'''Lekcija 2 — Viden'?'''</big></big></center> |
Inačica od 22. svibnja 2008. u 13:22
Incipias! |
Dijalog
...
- Iulius: Ave!
- Iohannes: Ave!
- Iulius: Videsne amicum meum Marcum?
- Iohannes: Non, sed video amicam tuam bonam Iuliam.
- Iulius: Amasne Iuliam?
- Iohannes: Sic est,eam amo sed ea non me amat.
- Iulius: Ea est bona amica,sed Placus bonus amicus non est.
- Iohannes: Num is amicus tuus est?
- Iulius: Non est!
...
Riječi
Croatice | Latine |
---|---|
li | -ne* |
prijatelj | amicus,i,m |
prijateljica | amica,ae,f |
vidjeti | video,2. |
voljeti | amo,1. |
biti | sum,esse |
ali | sed |
tako | sic |
ne | non |
dobar | bonus,3 |
zar | num* |
- Komentari
- -ne je upitna čestica što znači da služi u tvorbi pitanja; spaja se s riječi na koju se odnosi, to je obično prva riječ u rečenici i glagol.
- num se koristi kad se kao odgovor očekuje ne
Gramatika
Imenice (dijete, čovjek, žena), pridjevi(lijep, glup), zamjenice(on, ja, moj), brojevi(prvi, dva) se dekliniraju (sklanjaju),što znači da mjenjanjem svog oblika određuju svoju funkciju u rečenici. Npr. u hrv.: Učitelj čita knjigu. Učitelj je u nominativu zato što je subjekt rečenice, a knjigu je u akuzativu zato što je izravni(bliži) objekt uz predikat čita. Bliži(izravni/direktni/upravni) objekt je u latinskom u akuzativu(kao i u hrv.)
Bliži objekt je objekt koji dolazi uz glagole uz koje se može postaviti pitanje: koga, što?. Npr. vidjeti [koga,što] učenika)
Glagoli (učim, čitam, jedu) se konjugiraju (sprežu). Kada kažemo da se glagoli konjugiraju(sprežu) to znači da (najčešće dodavanjem nastavaka) mijenjamo osobine poput: lica, vremena, načina, broja,stanja...
Npr.: Učim (ja a ne ti, sada a ne jučer...) Čitao si (ti a ne ja,npr. jučer a ne sada)
Malo o rečenicama i sličnome
Rečenicu se sastoje od riječi. Rečenice koje se sastoje od subjekta i predikata zovu se jednostavne rečenice. Ako im pridodamo objekt(e) ili priložne oznake dobit ćemo jednostavne proširene rečenice. Subjekt je uvijek u nominativu. Predikat se slaže s subjektom u licu, broju (i rodu ,kada je to moguće).
U lat. kao i u hrv. postoje
- dva broja:
- jednina (singularis)
- množina (pluralis)
- 3 lica: prvo(ja,mi), drugo (ti,vi), treće (on,ona,ono,oni,one,ona)
- 3 roda: muški (masculinum), ženski (femininum), srednji (neutrum)
U latinskom postoje 4 konjugacije, no u ovoj lekciji počet ćemo s prve dvije. Konjugacije se razlikuju prema prezentskoj osnovi, (koja se najbolje vidi u infinitivu prezenta).
Počnimo! Incipiamus!
Prije nego što počnemo naučit ćemo još jedna pojam vezan uz glagole, a to je infinitiv. Infinitiv je neodređeni glagolski način, kažemo neodređeni zato što za razliku od određenih glagolskih oblika, ne označuje lice niti broj (u hrv. ne označuje niti vrijeme). Npr. pisati,učiti,peći. U hrv infinitivni nastavak je –ti ili –ći dok je to u latinskom –re.
Glagoli - 1. ili a konjugacija
Infinitiv u prvoj konjugaciji završava '–are'. Zovemo ju a-konjugacijom zato što joj osnova završava na –a. To vidimo u infinitivu, ispred nastavka –re je slovo a.
U ovoj lekciji ćemo naučiti kao se glagoli prve konjugacije konjugiraju u prezentu i to u jednini:
lice | latinski | hrvatski |
---|---|---|
infinitiv | amare | voljeti |
1.l.jd | amo | volim |
2.l.jd | amas | voliš |
3.l.jd | amat | voli |
- Komentari
- glagoli se u rječniku navode :'amo,1.' što se čita amo,amare, broj označava konjugaciju
- podebljani dijelovi su nastavci
- lični nastavci se dodaju na osnovu,koju dobijemo micanjem nastavka '-re' u inf.(npr. ama-re),samo što se u 1.l.jd (prvo lice jednine) ama+o steže u amo.
Da bi se negirao glagol dodamo non ispred glagola. Amo Volim Non amo Ne volim
Glagoli - 2. ili e konjugacija
Infinitiv u drugoj konjugaciji završava '–ere'. Zovemo ju e-konjugacijom zato što joj osnova završava na –e. To vidimo u infinitivu ,ispred nastavka –re je slovo e.
Glagoli 2.konjugacije se u jednini u prezentu konjugiraju ovako:
lice | latinski | hrvatski |
---|---|---|
infinitiv | videre | vidjeti |
1.l.jd | video | vidim |
2.l.jd | vides | vidiš |
3.l.jd | videt | vidi |
- Komentari
- glagoli se u rječniku navode :'video,2.' što se čita video,videre, broj označava konjugaciju
- podebljani dijelovi su nastavci
- lični nastavci se dodaju na osnovu,koju dobijemo micanjem nastavka '-re' u inf.(npr. vide-re)
- možemo uočiti nastavke -o,-s,-t(vide-o,vide-s...) koji se pojavljuju u svim konjugacijama
Glagoli - sum,esse
Naučit ćemo jedan nepravilan glagol, a to je glagol esse koji znači biti
U prezentu u jednini se konjugira ovako:
lice | latinski | hrvatski |
---|---|---|
infinitiv | esse | biti |
1.l.jd | sum | (je)sam |
2.l.jd | es | (je)si |
3.l.jd | est | je(st) |
Imenice
Imenice se dekliniraju po broju i padežu. U latinskom postoji šest padeža, no sada ćemo naučiti nominativ (padež subjekta), akuzativ (padež objekta).
padež(u lat) | padežno pitanje | funkcija u rečenici |
---|---|---|
nominativ | tko, što | subjekt |
akuzativ | koga, što | bliži objekt |
Komentari:
- Kako kod glagola postoje konjugacije, tako kod imenica postoje deklinacje. Postoji 5 deklinacija.
Imenice - 1. ili a-deklinacija
Zove se a-deklinacija zato što imenicam osnova završava na -a. Imenice su većinom ženskog roda. Izuzeci su imenice koje označavaju mušku osobu, npr. agricola, ae, m. = ratar; pharmaceuta, ae, m. - apotekar, farmaceut
|
|
Imenice se u rječniku navode u slijedećem obliku: nominativ, genitiv, rod npr.:amica,ae,f što se čita amica,amicae,femininum(više o tome u slijedećoj lekciji) Ove završetke dodajemo na osnovu koju dobijemo odstranjivanjem nastavka u genitivu singulara(a njega vidimo u rječniku). npr. amica,amicae,femininum -> amic-ae -> amic+nastavci -> amica,amicae,amicae,amicam,amica,amica...(više o tome u slijedećoj lekciji)
Imenice - 2. ili o-deklinacija
U drugoj deklinaciji imenice su muškog (masculinum) ili srednjeg roda (neutrum).
Imenice na -us su muškog roda..
|
|
Imenice na -um su srednjeg roda.
|
|
Kao što se može vidjeti iz tablice imenice srednjeg roda imaju isti oblik u nominativu i akuzativu, kao i u hrvatskom.
Pridjevi
Pridjevi su riječi poput: lijep,glup,pametan,ružan... Pridjevi se pridjevaju imenici da bi je pobliže označili i slažu se s njom u rodu, broju i padežu. U ovoj lekciji naučit ćemo pridjeve prve i druge deklinacije. Oni se dekliniraju kao i imenice iz tih deklinacija(tj. dobivaju iste nastavke). Ako pridjev treba biti ženskog roda onda se deklinira po prvoj deklinaciji,a ako treba biti muškog ili srednjeg onda po drugoj deklinaciji. npr.
padež | jednina(ženski r.) | prijevod | jednina(muški r.) | prijevod | jednina(srednji r.) | prijevod |
---|---|---|---|---|---|---|
N | bona | dobra | bonus | dobar | bonum | dobro |
A | bonam | dobru | bonum | dobrog | bonum | dobro |
Npr.:
- Bona amica.
- Dobra prijateljica
- Video bonam amicam.
- Vidim dobru prijateljicu.
- Bonus amicus non amat bellum.
- Dobar prijatelj ne voli rat.
Ovi se pridjevi u rječniku navode ovako: [oblika za muški rod u jednini, 3]
npr: bonus,3
3 označava da pridjev ima tri završetka,tj da ima oblike za sva tri roda, to se čita : bonus,bona,bonum.
Zamjenice
Zamjenice su riječi poput: ja, ti, moj, onaj, taj...
Osobne(lične)(ja,ti,on...)
U prvoj lekciji smo naučili neke osobne (lične) zamjenice u nominativu, a sada ćemo naučiti i akuzativ:
padež | ||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
N | ego | ja | tu | ti | is/ille | on | ea/illa | ona | id/illud | 'ono |
A | me | me(ne) | te | te(be) | eum/illum | (nje)ga | eam/illam | nju | id/illud | 'ono |
Napomena: kao ni u hrvatskom tako ni u latinskom ne koristimo osobne zamjenice uz glagole uvijek, nego samo kad želimo istaknuti tko vrši radnju. Obično kažemo: 'Čitam novine' a ne 'Ja čitam novine'.
Posvojne(moj,tvoj...)
Posvojne zamjenice su:
- meus,mea,meum
- moja,moja,moje
- tuus,tua,tuum
- tvoj,tvoja,tvoje
- eius
- njegova,njezina
- suus,sua,suum
- svoj,svoja,svoje
Posvojne zamjenice se dekliniraju kao pridjevi,osim eius koja se ne deklinira tj. uvijek je u tom obliku.
Važno! U latinskom se suus,3 koristi samo kad se govori o tome da treće lice nešto posjeduje inače se koriste meus,3 , tuus,3...
Promotrite:
Volim svoju prijateljicu - Amo meam amicam
Voliš svoju prijateljicu - Amas tuam amicam
Voli svoju prijateljicu - Amat suam amicam
Voli njegovu prijatljicu - Amat amicam eius
Npr.:
- mea amica
- moja prijateljica
- Video tuum bonum amicum
- Vidim tvog dobrog prijatelja.
- Video eius amicam
- vidim njezinu/njegovu prijateljicu
Naslov
Da objasnim naslov: viden' je skraćeni oblik od videsne, što znači 'vidiš li?'.