Latinski jezik/Lekcija/druga: razlika između inačica

Izvor: Wikiknjige
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 129: Redak 129:
* podebljani dijelovi su nastavci
* podebljani dijelovi su nastavci
*lični nastavci se dodaju na osnovu,koju dobijemo micanjem nastavka '-re' u inf.(npr. ama-re),samo što se u 1.l.jd (prvo lice jednine) ama+o steže u amo.
*lični nastavci se dodaju na osnovu,koju dobijemo micanjem nastavka '-re' u inf.(npr. ama-re),samo što se u 1.l.jd (prvo lice jednine) ama+o steže u amo.

Da bi se negirao glagol dodamo '''non''' ispred glagola.
'''Amo''' Volim
'''Non amo''' Ne volim


===Glagoli - 2. ili e konjugacija===
===Glagoli - 2. ili e konjugacija===

Inačica od 13. svibnja 2008. u 13:40

Senatus populusque Romanus

Incipias!
Učite latinski jezik
Sadržaj | Uvod
Lekcija 1Lekcija 2Lekcija 3
Lekcija 4Lekcija 5Lekcija 6
Lekcija 7Lekcija 8Lekcija 9
IzgovorDoprinositeljiVježbe

Errare humanum est

'U IZRADI......'

Lekcija 2 — Viden'?

Dijalog

...

Iulius: Ave!
Iohannes: Ave!
Iulius: Videsne amicum meum Marcum?
Iohannes: Non, sed video amicam tuam bonam Iuliam.
Iulius: Amasne Iuliam?
Iohannes: Sic est,eam amo sed ea non me amat.
Iulius: Ea est bona amica,sed Placus bonus amicus non est.
Iohannes: Num is amicus tuus est?
Iulius: Non est!

...

Riječi

Latinski rječnik • druga lekcija
Videsne? Vidiš li?

Croatice Latine
vidiš vides
li -ne*
prijatelj amicus,i,m
prijateljica amica,ae,f
vidjeti video,2.
voljeti amo,1.
biti sum,esse
ali sed
tako sic
ne non
dobar bonus,3
zar num*


Komentari
  • -ne je upitna čestica što znači da služi u tvorbi pitanja; spaja se s riječi na koju se odnosi, to je obično prva riječ u rečenici i glagol.
  • num se koristi kad se kao odgovor očekuje ne


Gramatika

Imenice (dijete, čovjek, žena), pridjevi(lijep, glup), zamjenice(on, ja, moj), brojevi(prvi, dva) se dekliniraju (sklanjaju),što znači da mjenjanjem svog oblika određuju svoju funkciju u rečenici. Npr. u hrv.: Učitelj čita knjigu. Učitelj je u nominativu zato što je subjekt rečenice, a knjigu je u akuzativu zato što je izravni(bliži) objekt uz predikat čita. Bliži(izravni/direktni/upravni) objekt je u latinskom u akuzativu(kao i u hrv.)

Bliži objekt je objekt koji dolazi uz glagole uz koje se može postaviti pitanje: koga, što?. Npr. vidjeti [koga,što] učenika)

Glagoli (učim, čitam, jedu) se konjugiraju (sprežu). Kada kažemo da se glagoli konjugiraju(sprežu) to znači da (najčešće dodavanjem nastavaka) mijenjamo osobine poput: lica, vremena, načina, broja,stanja...

Npr.: Učim (ja a ne ti, sada a ne jučer...) Čitao si (ti a ne ja,npr. jučer a ne sada)

Malo o rečenicama i sličnome

Rečenicu se sastoje od riječi. Rečenice koje se sastoje od subjekta i predikata zovu se jednostavne rečenice. Ako im pridodamo objekt(e) ili priložne oznake dobit ćemo jednostavne proširene rečenice. Subjekt je uvijek u nominativu. Predikat se slaže s subjektom u licu, broju (i rodu ,kada je to moguće).

U lat. kao i u hrv. postoje

  • dva broja:
    • jednina (singularis)
    • množina (pluralis)
  • 3 lica: prvo(ja,mi), drugo (ti,vi), treće (on,ona,ono,oni,one,ona)
  • 3 roda: muški (masculinum), ženski (femininum), srednji (neutrum)


U latinskom postoje 4 konjugacije, no u ovoj lekciji počet ćemo s prve dvije. Konjugacije se razlikuju prema prezentskoj osnovi, (koja se najbolje vidi u infinitivu prezenta).

Počnimo! Incipiamus!

Prije nego što počnemo naučit ćemo još jedna pojam vezan uz glagole, a to je infinitiv. Infinitiv je neodređeni glagolski način, kažemo neodređeni zato što za razliku od određenih glagolskih oblika, ne označuje lice niti broj (u hrv. ne označuje niti vrijeme). Npr. pisati,učiti,peći. U hrv infinitivni nastavak je –ti ili –ći dok je to u latinskom –re.

Glagoli - 1. ili a konjugacija

Infinitiv u prvoj konjugaciji završava '–are'. Zovemo ju a-konjugacijom zato što joj osnova završava na –a. To vidimo u infinitivu, ispred nastavka –re je slovo a.

U ovoj lekciji ćemo naučiti kao se glagoli prve konjugacije konjugiraju u prezentu i to u jednini:

lice latinski hrvatski
infinitiv amare voljeti
1.l.jd amo volim
2.l.jd amas voliš
3.l.jd amat voli


Komentari
  • glagoli se u rječniku navode :'amo,1.' što se čita amo,amare, broj označava konjugaciju
  • podebljani dijelovi su nastavci
  • lični nastavci se dodaju na osnovu,koju dobijemo micanjem nastavka '-re' u inf.(npr. ama-re),samo što se u 1.l.jd (prvo lice jednine) ama+o steže u amo.

Da bi se negirao glagol dodamo non ispred glagola. Amo Volim Non amo Ne volim

Glagoli - 2. ili e konjugacija

Infinitiv u drugoj konjugaciji završava '–ere'. Zovemo ju e-konjugacijom zato što joj osnova završava na –e. To vidimo u infinitivu ,ispred nastavka –re je slovo e.

Glagoli 2.konjugacije se u jednini u prezentu konjugiraju ovako:

lice latinski hrvatski
infinitiv videre vidjeti
1.l.jd video vidim
2.l.jd vides vidiš
3.l.jd videt vidi


Komentari
  • glagoli se u rječniku navode :'video,2.' što se čita video,videre, broj označava konjugaciju
  • podebljani dijelovi su nastavci
  • lični nastavci se dodaju na osnovu,koju dobijemo micanjem nastavka '-re' u inf.(npr. vide-re)
  • možemo uočiti nastavke -o,-s,-t(vide-o,vide-s...) koji se pojavljuju u svim konjugacijama

Glagoli - sum,esse

Naučit ćemo jedan nepravilan glagol, a to je glagol esse koji znači biti

U prezentu u jednini se konjugira ovako:

lice latinski hrvatski
infinitiv esse biti
1.l.jd sum (je)sam
2.l.jd es (je)si
3.l.jd est je(st)

Imenice

Imenice se dekliniraju po broju i padežu. U latinskom postoji šest padeža, no sada ćemo naučiti nominativ (padež subjekta), akuzativ (padež objekta).

padež(u lat) padežno pitanje funkcija u rečenici
nominativ tko, što subjekt
akuzativ koga, što bliži objekt

Komentari:

  • Kako kod glagola postoje konjugacije, tako kod imenica postoje deklinacje. Postoji 5 deklinacija.

Imenice - 1. ili a-deklinacija

Zove se a-deklinacija zato što imenicam osnova završava na -a. Imenice su većinom ženskog roda. Izuzeci su imenice koje označavaju mušku osobu, npr. agricola, ae, m. = ratar; pharmaceuta, ae, m. - apotekar, farmaceut

padež jednina
N -a
A -am
padež jednina prijevod
N amica prijateljica
A amicam prijateljicu

Imenice se u rječniku navode u slijedećem obliku: nominativ, genitiv, rod npr.:amica,ae,f što se čita amica,amicae,femininum(više o tome u slijedećoj lekciji) Ove završetke dodajemo na osnovu koju dobijemo odstranjivanjem nastavka u genitivu singulara(a njega vidimo u rječniku). npr. amica,amicae,femininum -> amic-ae -> amic+nastavci -> amica,amicae,amicae,amicam,amica,amica...(više o tome u slijedećoj lekciji)

Imenice - 2. ili o-deklinacija

U drugoj deklinaciji imenice su muškog (masculinum) ili srednjeg roda (neutrum).


Imenice na -us su muškog roda..

padež jednina
N -us
A -um
padež jednina prijevod
N populus narod
A populum narod

Imenice na -um su srednjeg roda.

padež jednina
N -um
A -um
padež jednina prijevod
N bellum rat
A bellum rat

Kao što se može vidjeti iz tablice imenice srednjeg roda imaju isti oblik u nominativu i akuzativu, kao i u hrvatskom.

Pridjevi

Pridjevi su riječi poput: lijep,glup,pametan,ružan... Pridjevi se pridjevaju imenici da bi je pobliže označili i slažu se s njom u rodu, broju i padežu. U ovoj lekciji naučit ćemo pridjeve prve i druge deklinacije. Oni se dekliniraju kao i imenice iz tih deklinacija(tj. dobivaju iste nastavke). Ako pridjev treba biti ženskog roda onda se deklinira po prvoj deklinaciji,a ako treba biti muškog ili srednjeg onda po drugoj deklinaciji. npr.

padež jednina(ženski r.) prijevod jednina(muški r.) prijevod jednina(srednji r.) prijevod
N bona dobra bonus dobar bonum dobro
A bonam dobru bonum dobrog bonum dobro

Npr.:

  • Bona amica.
    Dobra prijateljica
  • Video bonam amicam.
    Vidim dobru prijateljicu.
  • Bonus amicus non amat bellum.
    Dobar prijatelj ne voli rat.

Zamjenice

Zamjenice su riječi poput: ja, ti, moj, onaj, taj... Osobne(lične)(ja,ti,on...) U prvoj lekciji smo naučili neke osobne (lične) zamjenice u nominativu, a sada ćemo naučiti i akuzativ:

padež
N ego ja tu ti is/ille on ea/illa ona id/illud 'ono
A me me(ne) te te(be) eum/illum (nje)ga eam/illam nju id/illud 'ono

Posvojne(moj,tvoj...) Posvojne zamjenice su:

  • meus,mea
    moja,moja
  • tuus,tua
    tvoj,tvoja
  • eius
    njegova,njezina

Posvojne zamjenice se dekliniraju kao pridjevi,osim eius koja se ne deklinira tj. uvijek je u tom obliku. Npr.:

  • mea amica
    moja prijateljica
  • Video tuum bonum amicum
    Vidim tvog dobrog prijatelja.
  • Video eius amicam
    vidim njezinu/njegovu prijateljicu