Latinski jezik/Lekcija/prva
Izvor: Wikiknjige
 |
Incipias! |
 |
Sadržaj |
[uredi] Latinska abeceda
Latinsko pismo (latinica) se razvilo iz grčkog alfabeta u 7. st. pr. Kr., a kasnije su ga preuzeli i drugi europski narodi, pa tim pismom pišemo i danas. U početku je latinsko pismo imalo 21 slovo, da bi Rimljani u 1. st. pr. Kr., kako bi mogli bilježiti grčke posuđenice, iz grčkog pisma preuzeli slova Y i Z. Slovom V bilježili su se suglasnik [v] i samoglasnik [u]. Od 18. st., kad se razvilo slovo U, ta se dva glasa u pisanju razlikuju, tako da ćemo pri zapisivanju latinskih riječi upotrebljavati 24 slova.
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| a | b | c | d | e | f | g | h | i | k | l | m | n | o | p | q | r | s | t | u | v | x | y | z |
[uredi] Izgovor
S obzirom da latinski nije živi jezik, tj. nema živućih izvornih govornika, postavlja se pitanje kako ga izgovarati i koje bi kriterije pravilnog izgovora trebalo postaviti. Sve do 20. st. bio je uobičajen tradicionalni izgovor, odnosno izgovor koji se temeljio na prilagodbi fonetskog sastava latinskog jezika materinjem jeziku govornika i razlikovao se od zemlje do zemlje. Znanstvenim istraživanjima u 20. st. rekonstruiran je klasični izgovor, odnosno izgovor kakvim su, pretpostavlja se, govorili stari Rimljani.
[uredi] Dijalog
- Marcus: Ave! Vocor Marcus. Quomodo vocaris?
- Julia: Ave, Marce. Vocor Julia. Quomodo scribitur Marcus?
- Marcus: Scribitur M-A-R-C-U-S. Quomodo vales?
- Julia: Bene. Et tu?
- Marcus: Optime, gratias ago.
- Julia: Vale, Marce!
- Marcus: Vale, Julia!
[uredi] Bok!
|
Latinski rječnik • prva lekcija |
|
|---|---|
| Croatice | Latine |
| Bok! | Ave(te)! |
| Dobro jutro! | Bonum mane! |
| Dobar dan! | Bonum diem! |
| Dobra večer! | Bonum vesperum! |
| Laku noć! | Bonam noctem! |
| Vidimo se kasnije! | Ad nos revisendos! |
| Zbogom | Vale(te)! |
| Da si zdrav! | (Cura) ut valeas! |
- Komentari
- Ave se koristi kada se obraćamo jednoj osobi a avete kad se obraćamo više osoba, isto tako i vale i valete.
- U latinskom ne postoji razlika između formalnog(ti) i neformalnog(Vi).
- Bitna napomena: rimljani su koristili pozdrave ave/salve kroz cijeli dan a ne bonum diem...
- Primjeri
- Bonum diem, amice!
- Dobar dan, prijatelju!
- Ave, quomodo vales hodie?
- Bok, kako si danas?
- Vale, ad nos revisendos!
- Zbogom, vidimo se kasnije.
[uredi] Kako se zoveš?
Da biste pitali nekoga na latinskom kako se zove, koristite:
- a) Quomodo vocaris? (Kako se zoveš?)
- b) Quid tibi nomen est? (Što je tebi ime=Kako se zoveš?)
- c) Quid est nomen tuum? (Što je tvoje ime=Kako se zoveš?)
A odgovarate:
- a) Vocor +ime u nominativu (Zovem se...)
- b) Mihi nomen est +ime u nominativu/dativu(Ime mi je...)
- c) Nomen meum est +ime u nominativu
- d) (Ego) sum +ime u nominativu (Ja sam...)
|
Latinski glagol • prva lekcija |
|
|---|---|
| Croatice | Latine |
| Zovem se (ja) | (ego) Vocor |
| Zoveš se (ti) | (tu) Vocaris |
| Zove se (on/ona/ono) | (is/ea/id) Vocatur |
- Komentari
- Podebljani (boldani) dijelovi su završeci za indikativ prezenta pasivnog prve konjugacije(više o tome u slijedećim lekcijama)
- Rimljani nisu imali posebnu zamjenicu za 3. lica, nego su koristili pokazne zamjenice. Uz is,ea,id može se koristiti i ille,illa,illud.
- Mogli bismo također upotrijebiti glagole appellari ili nominari u značenju zvati se. Da bismo ih konjugirali maknemo infinitivni nastavak -ari te dodam podebljane završetke.(više o ovome u slijedećim lekcijama)
- Primjeri
- Vocor Ivan.
- Zovem se Ivan.
- Vocantur Petar et Ivan.
- Zovu se Petar i Ivan.
- Quid tibi nomen est?
- Kako se zoveš?
- Qui appellatur?
- Kako se zove?
[uredi] Kako si?
|
Latinski rječnik • prva lekcija |
|
|---|---|
| Croatice | Latine |
| Kako si? | Quomodo vales? |
| Quomodo te habes? | |
| Quid agis? | |
| Ut vales? | |
| Super! | Optime! |
| Dobro | Bene |
| Vrlo dobro | Valde bene |
| Tako-tako | Satis bene |
| Loše | Male |
| Vrlo jadno | Quod miserrimus* |
| Miserrime | |
| Užasno | Pessime |
| A ti? | Et tu? |
| Hvala | Gratias ago |
- Komentari
- Kao što se može vidjeti pitanje 'kako si' može se postaviti na nekoliko načina,a odgovara se:
- a)Bene valeo
- b)Bene me habeo
- c)Bene sum
- Quod miserrimus je odgovor na quid agis,a miserrime na ostala pitanja.
- Primjeri
- Publius: Ave, Paulina. Quomodo vales?
- Bok, Paulina. Kako si?
- Paulina: Valde bene, gratias ago. Et tu, Publie?
- Vrlo dobro, hvala. A ti, Publije?
- Publius: Bene quoque. Vale!
- Dobro sam također. Bok!
[uredi] Kako se to piše?
|
Latinski rječnik • prva lekcija |
|
|---|---|
| Croatice | Latine |
| Kako se (to) piše? | Quomodo (id) scribitur? |
| Piše se | Scribitur |
| kao R u riječi Rim | ceu R in verbo Roma |
- Primjeri
- Placus: Bonum diem. Vocor Placus. Quomodo vocaris?
- Dobar dan. Zovem se Plak. Kako se ti zoveš?
- Manius: Ave. Vocor Manius. Quomodo scribitur 'Placus'?
- Zdravo. Ja sam Manije. Kako se piše Plak?
- Placus: Scribitur P (ceu in 'Pola'); L (ceu in 'leo'); A (ceu in 'ave'); C (ceu in 'Caesar'); U (ceu in 'utilis'); S (ceu in 'sex').
- Piše se kao P u riječi Pula, L u lav, A u bok, C u Cezar, U u koristan, S u šest.
- Manius: Maximas tibi gratias ago. Ave, Place!
- Puno ti hvala. Zbogom, Plak!
[uredi] Naslov
Ostaje još samo da objasnim naslov ove lekcije. Qui vocaris? Qui također znači kako, kao i quomodo. Pa je prijevod: Kako se zoveš?
[uredi] Zadaci
Nadopiši djelove koji nedostaju:
-_______
+Ave!
-_______
+Marcus,et tu?
-_______ Publius.________ te _______?
+Bene,et ______?
-________ bene._______ ago.
+Vale
-______
[uredi] Sažetak
U ovoj lekciji naučili ste kako:
- pozdraviti ljude (Ave; bonum diem; vale);
- se predstaviti (Vocor <vaše ime>);
- predstaviti druge (Vocatur <neko ime>);
- reći kako ste (Optime; bene i mnogo drugih fraza);
- slovkati svoje ime;
- pitati druge bilo što od iznad navedenoga (Quomodo vocaris?; Quomodo vales?; Quomodo scribitur?).
- glase osobne (lične) zamjenice u nominativu (ego, tu...)
