Latinski jezik/Lekcija/druga
Izvor: Wikiknjige
 |
Incipias! |
 |
Sadržaj |
[uredi] Dijalog
...
- Iulius: Ave!
- Iohannes: Ave!
- Iulius: Videsne amicum meum Marcum?
- Iohannes: Non, sed video amicam tuam bonam Iuliam.
- Iulius: Amasne Iuliam?
- Iohannes: Sic est,eam amo sed ea non me amat.
- Iulius: Ea est bona amica,sed Placus bonus amicus non est.
- Iohannes: Num is amicus tuus est?
- Iulius: Non est!
...
[uredi] Riječi
|
Latinski rječnik • druga lekcija |
|
|---|---|
| Croatice | Latine |
| li | -ne* |
| prijatelj | amicus,i,m |
| prijateljica | amica,ae,f |
| vidjeti | video,2. |
| voljeti | amo,1. |
| biti | sum,esse |
| ali | sed |
| tako | sic |
| ne | non |
| dobar | bonus,3 |
| zar | num* |
- Komentari
- -ne je upitna čestica što znači da služi u tvorbi pitanja; spaja se s riječi na koju se odnosi, to je obično prva riječ u rečenici i glagol.
- num se koristi kad se kao odgovor očekuje ne
[uredi] Gramatika
Imenice (dijete, čovjek, žena), pridjevi(lijep, glup), zamjenice(on, ja, moj), brojevi(prvi, dva) se dekliniraju (sklanjaju),što znači da mjenjanjem svog oblika određuju svoju funkciju u rečenici. Npr. u hrv.: Učitelj čita knjigu. Učitelj je u nominativu zato što je subjekt rečenice, a knjigu je u akuzativu zato što je izravni(bliži) objekt uz predikat čita. Bliži(izravni/direktni/upravni) objekt je u latinskom u akuzativu(kao i u hrv.)
Bliži objekt je objekt koji dolazi uz glagole uz koje se može postaviti pitanje: koga, što?. Npr. vidjeti [koga,što] učenika
Glagoli (učim, čitam, jedu) se konjugiraju (sprežu). Kada kažemo da se glagoli konjugiraju(sprežu) to znači da (najčešće dodavanjem nastavaka) mijenjamo osobine poput: lica, vremena, načina, broja,stanja...
Npr.: Učim (ja a ne ti, sada a ne jučer...) Čitao si (ti a ne ja,npr. jučer a ne sada)
[uredi] Malo o rečenicama i sličnome
Rečenicu se sastoje od riječi. Rečenice koje se sastoje od subjekta i predikata zovu se jednostavne rečenice. Ako im pridodamo objekt(e) ili priložne oznake dobit ćemo jednostavne proširene rečenice. Subjekt je uvijek u nominativu. Predikat se slaže s subjektom u licu, broju (i rodu ,kada je to moguće).
U lat. kao i u hrv. postoje
- dva broja:
- jednina (singularis)
- množina (pluralis)
- 3 lica: prvo(ja,mi), drugo (ti,vi), treće (on,ona,ono,oni,one,ona)
- 3 roda: muški (masculinum), ženski (femininum), srednji (neutrum)
U latinskom postoje 4 konjugacije, no u ovoj lekciji počet ćemo s prve dvije. Konjugacije se razlikuju prema prezentskoj osnovi, (koja se najbolje vidi u infinitivu prezenta).
Počnimo! Incipiamus!
Prije nego što počnemo naučit ćemo još jedna pojam vezan uz glagole, a to je infinitiv. Infinitiv je neodređeni glagolski način, kažemo neodređeni zato što za razliku od određenih glagolskih oblika, ne označuje lice niti broj (u hrv. ne označuje niti vrijeme). Npr. pisati,učiti,peći. U hrv infinitivni nastavak je –ti ili –ći dok je to u latinskom –re.
[uredi] Glagoli - 1. ili a konjugacija
Infinitiv u prvoj konjugaciji završava '–are'. Zovemo ju a-konjugacijom zato što joj osnova završava na –a. To vidimo u infinitivu, ispred nastavka –re je slovo a.
U ovoj lekciji ćemo naučiti kao se glagoli prve konjugacije konjugiraju u prezentu i to u jednini:
| lice | latinski | hrvatski |
|---|---|---|
| infinitiv | amare | voljeti |
| 1.l.jd | amo | volim |
| 2.l.jd | amas | voliš |
| 3.l.jd | amat | voli |
- Komentari
- glagoli se u rječniku navode :'amo,1.' što se čita amo,amare, broj označava konjugaciju
- podebljani dijelovi su nastavci
- lični nastavci se dodaju na osnovu,koju dobijemo micanjem nastavka '-re' u inf.(npr. ama-re),samo što se u 1.l.jd (prvo lice jednine) ama+o steže u amo.
Da bi se negirao glagol dodamo non ispred glagola. Amo Volim Non amo Ne volim
[uredi] Glagoli - 2. ili e konjugacija
Infinitiv u drugoj konjugaciji završava '–ere'. Zovemo ju e-konjugacijom zato što joj osnova završava na –e. To vidimo u infinitivu ,ispred nastavka –re je slovo e.
Glagoli 2.konjugacije se u jednini u prezentu konjugiraju ovako:
| lice | latinski | hrvatski |
|---|---|---|
| infinitiv | videre | vidjeti |
| 1.l.jd | video | vidim |
| 2.l.jd | vides | vidiš |
| 3.l.jd | videt | vidi |
- Komentari
- glagoli se u rječniku navode :'video,2.' što se čita video,videre, broj označava konjugaciju
- podebljani dijelovi su nastavci
- lični nastavci se dodaju na osnovu,koju dobijemo micanjem nastavka '-re' u inf.(npr. vide-re)
- možemo uočiti nastavke -o,-s,-t(vide-o,vide-s...) koji se pojavljuju u svim konjugacijama
[uredi] Glagoli - sum,esse
Naučit ćemo jedan nepravilan glagol, a to je glagol esse koji znači biti
U prezentu u jednini se konjugira ovako:
| lice | latinski | hrvatski |
|---|---|---|
| infinitiv | esse | biti |
| 1.l.jd | sum | (je)sam |
| 2.l.jd | es | (je)si |
| 3.l.jd | est | je(st) |
[uredi] Imenice
Imenice se dekliniraju po broju i padežu. U latinskom postoji šest padeža, no sada ćemo naučiti nominativ (padež subjekta), akuzativ (padež objekta).
| padež(u lat) | padežno pitanje | funkcija u rečenici |
|---|---|---|
| nominativ | tko, što | subjekt |
| akuzativ | koga, što | bliži objekt |
Komentari:
- Kako kod glagola postoje konjugacije, tako kod imenica postoje deklinacje. Postoji 5 deklinacija.
[uredi] Imenice - 1. ili a-deklinacija
Zove se a-deklinacija zato što imenicam osnova završava na -a. Imenice su većinom ženskog roda. Izuzeci su imenice koje označavaju mušku osobu, npr. agricola, ae, m. = ratar; pharmaceuta, ae, m. - apotekar, farmaceut
|
|
Imenice se u rječniku navode u slijedećem obliku: nominativ, genitiv, rod npr.:amica,ae,f što se čita amica,amicae,femininum(više o tome u slijedećoj lekciji) Ove završetke dodajemo na osnovu koju dobijemo odstranjivanjem nastavka u genitivu singulara(a njega vidimo u rječniku). npr. amica,amicae,femininum -> amic-ae -> amic+nastavci -> amica,amicae,amicae,amicam,amica,amica...(više o tome u slijedećoj lekciji)
[uredi] Imenice - 2. ili o-deklinacija
U drugoj deklinaciji imenice su muškog (masculinum) ili srednjeg roda (neutrum).
Imenice na -us su muškog roda..
|
|
Imenice na -um su srednjeg roda.
|
|
Kao što se može vidjeti iz tablice imenice srednjeg roda imaju isti oblik u nominativu i akuzativu, kao i u hrvatskom.
[uredi] Pridjevi
Pridjevi su riječi poput: lijep,glup,pametan,ružan... Pridjevi se pridjevaju imenici da bi je pobliže označili i slažu se s njom u rodu, broju i padežu. U ovoj lekciji naučit ćemo pridjeve prve i druge deklinacije. Oni se dekliniraju kao i imenice iz tih deklinacija(tj. dobivaju iste nastavke). Ako pridjev treba biti ženskog roda onda se deklinira po prvoj deklinaciji,a ako treba biti muškog ili srednjeg onda po drugoj deklinaciji. npr.
| padež | jednina(ženski r.) | prijevod | jednina(muški r.) | prijevod | jednina(srednji r.) | prijevod |
|---|---|---|---|---|---|---|
| N | bona | dobra | bonus | dobar | bonum | dobro |
| A | bonam | dobru | bonum | dobrog | bonum | dobro |
Npr.:
- Bona amica.
- Dobra prijateljica
- Video bonam amicam.
- Vidim dobru prijateljicu.
- Bonus amicus non amat bellum.
- Dobar prijatelj ne voli rat.
Ovi se pridjevi u rječniku navode ovako: [oblika za muški rod u jednini, 3]
npr: bonus,3
3 označava da pridjev ima tri završetka,tj da ima oblike za sva tri roda, to se čita : bonus,bona,bonum.
[uredi] Zamjenice
Zamjenice su riječi poput: ja, ti, moj, onaj, taj...
Osobne(lične)(ja,ti,on...)
U prvoj lekciji smo naučili neke osobne (lične) zamjenice u nominativu, a sada ćemo naučiti i akuzativ:
| padež | ||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| N | ego | ja | tu | ti | is/ille | on | ea/illa | ona | id/illud | 'ono |
| A | me | me(ne) | te | te(be) | eum/illum | (nje)ga | eam/illam | nju | id/illud | 'ono |
Napomena: kao ni u hrvatskom tako ni u latinskom ne koristimo osobne zamjenice uz glagole uvijek, nego samo kad želimo istaknuti tko vrši radnju. Obično kažemo: 'Čitam novine' a ne 'Ja čitam novine'.
Posvojne(moj,tvoj...)
Posvojne zamjenice su:
- meus,mea,meum
- moja,moja,moje
- tuus,tua,tuum
- tvoj,tvoja,tvoje
- eius
- njegova,njezina
- suus,sua,suum
- svoj,svoja,svoje
Posvojne zamjenice se dekliniraju kao pridjevi,osim eius koja se ne deklinira tj. uvijek je u tom obliku.
Važno! U latinskom se suus,3 koristi samo kad se govori o tome da treće lice nešto posjeduje inače se koriste meus,3 , tuus,3...
Promotrite:
Volim svoju prijateljicu - Amo meam amicam
Voliš svoju prijateljicu - Amas tuam amicam
Voli svoju prijateljicu - Amat suam amicam
Voli njegovu prijatljicu - Amat amicam eius
Npr.:
- mea amica
- moja prijateljica
- Video tuum bonum amicum
- Vidim tvog dobrog prijatelja.
- Video eius amicam
- vidim njezinu/njegovu prijateljicu
[uredi] Naslov
Da objasnim naslov: viden' je skraćeni oblik od videsne, što znači 'vidiš li?'.
[uredi] Ajmo malo vježbat'
[uredi] Vježba 1
Sad ćemo sve što smo naučili staviti u praksu i to sve skupa malo izvježbat. Ajmo za početak prevesti jednu rečenicu na latinski:
Moj dobar prijatelj Marko često gleda svoju lijepu prijateljicu Juliju.
Prvo moramo naučiti neke riječi (a neke ponoviti):
- bonus,3 =dobar
- amicus,i,m =prijatelj
- saepe =često
- specto,1. =gledati,promatrati
- bellus,3. =lijep
- amica,ae,f =prijateljica
Sada ćemo analizirati rečenicu:
1)prvo ćemo odrediti predikat
- U našoj rečenici to je: gleda . Vidimo da je to 3.lice jednine prezenta
2)Potom ćemo odrediti subjekt
- To je: Marko uz njega ide apozicija prijatelj a uz apoziciju atributi moj i dobar
- Kada ćemo prevoditi oni će se morati slagati u rodu,broju i padežu.
3)sada odredimo objekt
- U ovoj rečenici imamo bliži objekt (objekt u akuzativu) :Juliju i uz objekt ide apozicija prijateljicu i uz nju atributi:svoju lijepu
4)još nam je ostala priložna oznaka vremena: često
- Sada možemo početi prevoditi:
1)počnimo s predikatom: stavimo glagol spectare u 3.l.sg prezenta: spectat
2)prevedimo subjekt: Meus bonus amicus Marcus
3)prevedimo objekt: suam bonam amicam Juliam
4)prevedimo priložnu oznaku: saepe
5)i sad to sve posložimo (napomena:uobičajen poredak riječi je SOP=subjekt,objekt,predikat)
Meus bonus amicus Marcus suam bonam amicam Juliam saepe spectat.
[uredi] Vježba 2
Sada čemo naučiti kako koristiti -ne. -ne nam služi za psotavljanje pitanja, nju zalijepimo na riječ koju želimo istaknuti u pitanju, obično je to glagol. Prevodimo je s li.
Primjeri:
Videsne? =Vidiš li? Juliamne amas? = Juliju voliš?
Čestica ne se može povezati sa non = nonne. To se prevodi: nije li,itd. (ovisno o glagolu). Koristi se kad očekujemo potvrdan odgovor.
Primjeri:
- Nonne Roma in Italia est? =Nije li Rim u Italiji?
- Sic est,Roma in Italia est =Tako je, Rim je u Italiji
[uredi] Vježba 3
Sada ćemo naučiti kako se koristi riječ num. Potpuno jednako kao u hrvatskom zar. To jest kada očekujemo negativan odgovor.
Primjeri:
- Zar je Nil u Europi?
- Num Nilus in Europa est?
- Nije.
- Non est.
